Šume duhova

31 jul
Luka Biletić

Gotovo polovica BiH, veliki dio Hrvatske i Srbije čine šumska područja. BiH se nalazi na posljednjem mjestu u Europi kada je u pitanju zaštita najvećeg prirodnog bogatstva. Godinama traju dogovori tko će upravljati, a tko brati prihode. Za to vrijeme država gubi milijune, krade se samostalno i neplanski. Stručnjaci smatraju da je BiH europski rekorder u ilegalnoj sječi šuma.

U Rusiji kao i BiH gotovo polovicu površine prekriva šuma. Prošle godine došlo je do krađe u najvećoj šumi na svijetu. Radnici iz Kine posjekli su borovu šumu koja se nalazi oko sedam sati sjeverno od Omska, u blizini sela Jekaterinovka, i drvo odvezli ilegalno. Drvo je posječeno modernim strojevima. Iz organizacije World Wide Fund For Nature (WWF) znaju za brojne takve slučajeve. “Osobito na Dalekom istoku i uzduž rusko-kineske granice dolazi do ilegalnog krčenja šume”, kaže ovaj moskovski stručnjak za okoliš u razgovoru za DW. Često se ne radi o kineskim nego o ruskim šumskim radnicima koji bez dopuštenja krče šumu i odvoze drvo u Kinu.

Dekan šumarskog fakulteta u Sarajevu ističe kako je glavni problem što u Federaciji nije donesen zakon o šumama koji bi za kratko vrijeme riješio problem. Ilegalne sječe pokazuju samo kako je država, kao vlasnik šume neodgovorna prema svom najvažnijem resursu. Udruga “Eko akcija” za “Avaz” objašnjava da više od 2/3 stanovnika BiH se opskrbljuje drvima. Ove godine porasla je cijena drva. Također imaju podatke da se godišnje ukrade oko 2 milijuna m3 drva. Stručnjaci pojašnjavaju da su balkanske šume velike i bogate, ali prijeti im nestanak, npr. u susjednoj Hrvatskoj organizirane skupine kradljivaca upadaju na privatne šumske posjede i sijeku tisuće hektara bukove i hrastove šume te godišnje prošvercaju 300 tisuća m3 trupaca u Sloveniju, Austriju i Italiju. Zato će se sve češće događati poplave, pokretati klizišta i sve manje proizvoditi kisik.

Stanovnici SBK na samom pragu zime suočeni su sa krizom vezanom za ogrijevno drvo. Priča je manje-više ista u svim općinama. Građani novac uplate početkom godine ili u proljeće, a u listopadu još uvijek čekaju isporuku od strane lokalne šumarije. Nakon brojnih molbi obratili su se novinarima. Šumarije su odgovorile kako taj problem postoji iz godine u godinu i kako će se riješiti izgradnjom novih šumarija i nabavkom novih strojeva.

U ovom kantonu, u posljednjih 5 godina bilo je više od 1800 zatvorskih, novčanih i uvjetnih kazni za šumsku krađu. Tome smo svjedoci i u Vitezu. Jedan od učenika Osnovne škole “Dubravica” vidio je i uslikao jednu od ilegalnih sječa u posljednje vrijeme. Rekao je o tome javno na sekciji i tako su dobili ideju koja ih je dovela do realizacije čitavog jednog novog i zahtjevnog projekta.

Kad su vidjeli ove šokantne podatke, učenici Osnovne škole “Dubravica” zajedno sa nastavnicom, odlučili su stvari uzeti u svoje ruke. Osnovali su akciju POSADI SI, odnosno bilo bi bolje da kažemo POSADI NAM, jer sve to na kraju ostaje nama koji se borimo da ne izgubimo biodiverzitet. Cilj akcije bio je da se preuredi školski voćnjak, odnosno stručno orežu voćne sadnice koje redovito daju plodove, a  na prazna mjesta posade nove voćne sadnice. Nastavnica i učenici biološke sekcije pozvali su dipl. agronoma voćarstva, uz čiju pomoć su i odabrali voćne sadnice koje će najbolje odgovarati eko voćnjaku.

U ovome voćnjaku neće se koristiti pesticidi koji djeluju štetno na ljude, već će se na prirodan način suzbiti neki štetnici. Košenjem koprive kao korova i njenim potapanjem u vodi na par dana, ekološkim načinom se uništavaju lisne uši koje prave najveću štetu voćnim sadnicama. Uz brojne savjete kao npr. kolika treba biti dubina rupa, koliko voćne sadnice moraju biti odmaknute jedna od druge, kako se stručno orezuju…učenici su zadovoljni i puni dojmova otišli kući, a svoje eko plodove moći će koristiti već od sljedeće školske godine kao zdravu užinu.

Natjecanje Mladi Eko Reporteri je dio najveceg licenciranog globalnog programa za zaštitu životne sredine ,,Eko-Škole” , kojeg implementira MUNJA u partnerstvu s Ekopakom, Zeosom i Coca-Colom u BiH.

(Visited 35 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments