Stećak – Kamen i riječ mudrosti i državnosti Bosne i Hercegovine

29 mar
Senad Arnaut

Rubrika: Promocija bosanskohercegovačkih kulturnih vrijednosti

Piše: Senad Arnaut

Stećak –  Riječ i kamen mudrosti i državnosti Bosne i Hercegovine

Namjera ovog teksta jeste da čitaoce usmjeri u pravcu razmišljanja o vrijednosti stećaka i da poslušaju njihove riječi i svjedočanstvo vremena koje nose sa sobom. Dakle šta je vrijedno u tom prastarom kamenu, on jest kamen, kao što reče Mak Dizdar, ali je i riječ. Koju nam riječ poručuje stećak? Stećak nam kaže da je on dio nas i da smo mi dio njega. On je temelj ove države i društva. On nosi drevnu mudrost življenja i umiranja. On je jedini svjedok o nama koji ostaje, i onda kada nas ne bude. U narodu je poznato niz naziva za stećke: mramorje, mareti, grčki grobovi, stare grobnice, kaursko groblje, divovsko groblje. Naziv stećak počinje se upotrebljavati u novije vrijeme, i to kao metafora za postojanost stamenost i monolitnost stećka, izvedena iz korijena pojma stoječak.

Stećci predstavljaju tajnu Bosne i Hercegovine, a vezuju se za pristalice Crkve Bosanske – bogumile, karakteritične po tome što je odbijala da prihvati crkvena učenja i dogme katoličanstva i pravoslavlja, stoga se oni kao sakralni spomenici pojavljuju samo u geografskim okvirima tadašnje bosanske države. Prvi pomen stećaka bilježi se kod slovenca Benedikta Kuprešića 1530. godine. Stećci nisi bili samo spomenik za mrtve, oni su preko epitafa i natpisa bili i uputa za žive kako treba da žive. U vrijeme suše, bogumili su obilazili oko stećaka i molili Nebo da im podari kišu. Također su vjerovali da ostrugani tanki sloj sa stećka – prah ima ljekovita svojstva, te su ga koristili za liječenje od raznih bolesti.

Prema historijskim podacima, stećci su se počeli izrađivati i klesati u drugoj polovici XII stoljećca i u XIII stoljeću. Najveći broj stećaka nastao je u XIV i XV stoljeću – taj period se u historiji umjetnosti naziva cvjetni period stećaka. Njihovo izrađivanje se nastavilo u prvoj polovici XVI stoljeća, nakon čega postepeno klesanje i izrađivanje stećaka iščezava. U periodu od 1950. – 1960. godine nastojalo se naučnim metodama ustanovi i konačan broj nekropola (skoncetrsanje grupe stećala, koje su organizovane cjeline u nizovima i orijentisane prema stranama svijeta) i ste,ćaka, te se došlo do brojko od 3300 nekropola sa 70000 stećaka. Od tog u Bosni i Hercegovini se nalazi najveći broj i to 2687 nekropola sa 60000 stećaka, u Hrvatskoj 400 nekropola sa 4400 stećaka, u Srbiji 203 nekropola sa 4100 stećaka, te u Crnoj Gori 107 nekropola sa 3500 stećaka. Razlog njihova nalaženja van granica Bosne i Hercegovine, opravdava historijska činjenica da su se granice tadašnjeg bosanskog kraljevstva mijenjale, shodno o ekonomskoj i vojnoj moći kraljevstva, ali i okolnih država.

Razlikujemo dvije osnovne vrste stećka, i ta podjela je izvedena iz načina na koji je stećak postavljen na grobnu jamu:
– stajaći stećak
– i ležaći stećak
Prema obliku izrade stećka pojavljuje se 6 skupina stećaka:
– sljemenjaci
– sanduci
– ploče
– stup (obelisk)
– krstače
– nišani
Najveći broj je ležaćih stećaka, a među njima su najrasprostranjeniji po obliku sanduci, koji čine preko 60% ukupnog broja svih stećaka. Sljemenaci i sandu vrlo često imaju postolje isklesano skupa sa stećkom, ili odvojeno, a na njega postavljen stećak.

Motivi na stećcima imaju kulturnu i umjetničku vrijednost, te nam govore o svakodnevnici bogumila, prikazujući nam scene iz lova, druženja, sahranai bojeva.Najčešći motivi na stećcima su:
– ljiljani
– scene lova,
– viteza sa podignutom rukom i mačem u drugoj ruci
– križevi (specifični križ Crkve Bosanske)
– ljudi u kolu
– prikazi dvoboja
– lunarni simboli (prikazi mjeseca i polumjeseca)
– zvijezde
– polukugle
– cvjetni simboli.

Epitafi / natpisi na stećcima bilježe nazive za same stećke, odatle razlikujemo: bilik, kam, zlamen, kuća, vječni dom. Natpisi na stećcima bilježe historijske događaje, nazive porodica, bosanskih banova i bosanskih kraljeva, ali i život iz svakodnevnice lov, boj i kolo. Također natpisi vrlo često služe da pošalju smislenu i dubokoumnu poruku živima. Naručioci epitafa su bili umrli, prije same smrti, ali i porodice umrlog. Neki od natpisa na stećcima:

„A se leži Asta, Bogčina Zlousića kšći, a ne leži mi se.
Kako bih rado sad pred vetče s tebom krojz livade projšetala i onaj poljubac što si isko, a ne dobio, ti dala.
Pa da i nebo pukne.
Ne bi mi bilo žal, ni stid.
Namjerniče, ne tiči mi kam, nek oni koji netčine utčine tšto ja ne utčinih, jer ja tek sad znam kako dušu perže neispunjena davanja.
1422 ljeta, kad se radovaše sretni, a ja zmreh.“
– Tekst sta stećka, Radimlja – Stolac

„A se leži Ljubljen, u Vrhbosni rožden, u Vrhbosni zakopan, na svojini na plemenitoj.
Ja bjeh onaj tkoji cijel život na raskrsnicam stajah, razmišljah, oklijevah. Bjeh onaj tkoji se pitah :kak to da nebo ne stari,a iz njeg se stalno raždaju nova i nova godišnja doba.
I u sobi, gdje bjeh, bješe prozor, a iza prozora beskraj. Al` ja uporno gledah u pod. I mišljah moju smerti sve treba to konačno stati.
Al`, nije i moja smert sve starša i sve tješnja je.
Kam mi usječe Dražeta, a zapis upisa Husan, ne da pokažu da bjeh, vetć da me višlje neima.
Ljeta Gospodnjeg 1258.“
– Tekst sa stećka, Gornje Hrasno – Stolac

„I molim ne nastupajte na me
I ne prekopavajte moga doma vječnoga,
Jer moja je sudba
Da ja ne mogu nigdje bježati.“
– Tekst sa stećka, Opravdića – Bratunac

„Se znamenje Kneza Nenca, Velikoga Kneza Bosanskoga, a postavi je sin njegov Knez Muven, s` Božijom pomoćju i svojih vjernih, a s` inonom nijednom inom pomoćju, nego on sam.
Ti, koji pročitaš moj kam, možda si hodio do zvijezda. I vratio se, jer tami neima ništa, do
ponovo ti sam.
Človjek mojže vidjeti ono tšto nije vidio, tčuti ono što nije tčuo, okusti ono što nije otkusio, bit tami gdji nije bio, al` uvijek i svagdi samo sebe može najti, ili ne najti.
I mnogo ot moje ruke na zemji bi, a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit.
I da ostavih kosti u tujini, i tad bih samo Bosnu sanjo.
Človječe, tako da niesi proklet, ne tikaj u me.
Legoh 1094 ljeta, kad bješe suša, pa u nebu ne bješe ni jedne suze za me.“
– Tekst sa stećka, Radimlja – Stolac

O stećcima su kazali i zapisali:

„Stećak je za mene ono što nije za druge, ono što na njemu i u njemu nisu drugi umjeli da vide. Jest kamen, ali jeste i riječ. Jest zemlja, ali jeste i nebo. Jest materija, ali jeste i duh. Jest krik, ali jeste i pjesma. Jest smrt, ali jeste i život. Jest prošlost,ali jeste i budućnost.“
– Mak Dizdar

„Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi imaspomenike. Egipat ima prave spoemnike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj.“
– Miroslav Krleža

Skender Kulenović – Stećak

Stećak mramorni ćuti govorom scena po boku.
Jači od kandža kiše, povampirenja i krađe.
Njegov mjesec i sunce, što znače posmrtne lađe,
Davno su prevezli dušu, vjekuju sad u doku.

Udaljili su se od njega i gradovi i sela.
Vidik mu stvore listopad i koze što tu brste.
Vjetar podsjeti lijeske, i one se šaptom krste.
Zmija mu krene uz reljef, svoj reljef svije sred čela.

Zašto sam došao ovdje kad sve već ovdje piše?
Posljednju bijedu zelen s jesenjom travom dišem.
Čuj, zvoni zrelo stablo: to lijes mi teše žuna.

Stihove što još bruje – dlijetom po stećku svom stišaj
i, uspokojen, pusti neka ih pokrije lišaj,
lezi pod stećak stiha bez prevoznika-čuna.

Zaštita ovih spomenika kulture treba da bude primarna zadaća brige o državi i njenog hiljadugodišnjeg nasljeđa. Vrijednosti koje sa sobom nose stećci treba da služe kao temelj svake buduće izgradnje društvenih vrijednosti koje nam donose dobro. Stoga su na listu UNESCO – a nominirane 22 nekropole u Bosni i Hercegovini sa ukupno 3341 stećkom:

1. Nekropola Radimlja – Stolac
2. Nekropola Biskup – Konjic
3. Nekropola Kaulfi – Nevesinje
4. Nekoropola Borak – Rogatica
5. Nekoropola Maculje – Novi Travnik
6. Nekropola Dugo Polje – Jablanica
7. Nekropola Gvozno – Kalinovik
8. Nekropola Grebnice – Bileća
9. Nekropola Bijača – Ljubuški
10. Nekropola Olovci – Kladanja
11. Nekropola Musići – Olovo
12. Nekropola Donje Breške – Tuzla
13. Nekropola Kučarin – Goražde
14. Nekropola Boljuni – Stolac
15. Nekropola Umoljani – Trnovo
16. Nekropola Luburića Polje – Sokolac
17. Nekropola Potuk – Berkovići
18. Nekropola Buđ – Pale
19. Nekropola Crkvine – Foča
20. Nekropola Čengića Bara – Kalinovik
21. Nekropola Ravanjska Vrata – Kupres
22. Nekropola Bečani Šekovići

Ovaj i mnoge druge tekstove možete pronaći na blogu “Dunjalučar” kojeg uređuje Senad Arnaut.

FB stranica 

— Svi stavovi i mišljenja izraženi u tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju uredničku politiku platforme Hoću.ba. —

(Visited 42 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments

Autor Meris Bećović