Nije čovjek ono što misli, već ono što čini

7 feb
Melisa Bijelonja

Riječi su poput kamenja, baš kao i ljudske misli. Boli kada na njih padneš, boli kada ih neko nemilosrdno i pakosno baca na tebe, birajući goru od prethodne. One ruše mostove, zaustavljaju rijeke, ali i grade barijere, grade granice. Teško se unište, ali uništavaju sve što im je u dosegu oka. U opsegu osjećaja.  Čovjek sebe razara kada riječi ne izbaci van. Kao da lavu, onako užarenu, drži u sopstvenom jednjaku. Kao da u rukama drži vatreno oružje bez metka. Riječi su beskorisne tvorevine, nabacana slova sa smislom, koja čovjekov um čine težim i za posjedovati i razumjeti. One nikada neće definisati ljudski karakter i narav niti će biti predani zagovornici onoga što čovjek u biti jeste. Čak ni onda kada se riječi u mislima čovjeka karakterišu kao sa najboljom namjerom, one dobre, pozitivne. To čine njegova djela. Zaboga, niko nikada, otkako je svijeta i vijeka nije bio poznat, niti je postigao nešto u svom životu, svom roku trajanja, svojim mislima. Dakako da one nisu nebitne. Krucijalne su u ljudskom životu i bez njih čovjek ne bi mogao ni da djeluje. One su kao pruge po kojima lokomotiva i mnoštvo djela u vidu vagona klize u beskraj životnih nizija. Putevi ka srži nas i smislu života su sve uži kako se približavamo zadanom cilju. Po njima postavljene su granice, barijere što ih vidi samo ljudsko oko. Barijere od koje se misli naprosto odbiju i nestanu u prostranstvu iza nje. Ne prolaze! Jedini ključ koji čovjeka vodi preko njih su njegova djela. Ono što je on u suštini. Bilo da su dobra ili loša. Nemoj, ti dobri čovječe, odustati od silnih namjera što ti neprestajno kolaju umom. Dopusti da poput balerine zaplešu na pozornici tvojih djela. Ostvari ih. Ako to ne učiniš, sve one nestati će iz tvog ima, poput vode u žarkom i sunčanom ljetu. Siromašnog neće nahraniti dobra riječ i misao koju držiš za sebe, već komad hljeba koju mu, čovječe, ostaviš, da te se sjeti i pomisli da na svijetu ima još dobrih ljudi. Starici na suprotnoj strani ceste, neće sa teškim kesama i cekerima pomoći tvoja misao, nego junačka ruka koja će ih uzeti iz njene, pjegave i od starosti smežurane.

U nama je sjeme mržnje i čemera i ma koliko, čovječe, ti to demantovao, to je istina. To je segment tvog uma, tvojih misli. U nama je i poljana dobrote, vodopadi nježnosti, brige, spokoja. To je dio tvog mentalnog sklopa, tvojih misli. Ali čovječe, ništa od toga tebe ne karakteriše, sve dok to ne demonstriraš. Sve dok toj dobroti koja je u dubini tvojih misli pronašla utočište ne spadne crni plašt i ti svijetu pokažeš ono što umiješ da činiš i ono po čemu će te ljudi i svijet i ovo prokleto vrijeme zapamtiri. Sruši grad, uzmi mu dušu i ljudi će te pamtiti, stvorit ćeš sliku suštine svog bivstvovanja u njihovim umovima. Pomozi čovjeku, nahrani gladnog, pokloni siromahu i ostati ćeš urezan u dragi kamen ljudske podsvijesti kao dobar čovjek, kao ono što ti zapravo i jesi. Misli su kvarne, imaju rok trajanja. Ljudska djela ne. Oni su kao nevidljivi biseri koje čovjek niže na lančić na svom vratu. Ljubav je čin koji se zasniva na djelima, sreću djela i grade, bol bez djela ne dolazi. Ne poredi ono što misliš sa onim što pokazuješ. Nije isto. More je od neba daleko, iako u daljini izgleda kao da se konačno sreću. Djela ne lažu, ne spletkare. Djela govore, jasno i razgovjetno. Govore istinu. Prožimanje djela i misli u čovjeku budi spokoj, harmoniju i simfoniju osjećanja koja ga krakterišu i u njemu formiraju karakter kojim se njegovo bivstvovanje opisuje.

Da čovjek čini više onoga što misli, a misli više o onome što čini, ne bi samo on bio bolji. On bi podstakao druge, bio bi prekretnica jednoličnim i monotonim ljudskim umovima koji znaju formirati svoje misli po jasno i striktno nametnutom šablonu.

I ne poredite nikada više misli sa djelima,  kamen nikada nije zaslužio da se poredi sa vrsno izbrušenim dijamantima.

— Svi stavovi i mišljenja izraženi u tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju uredničku politiku platforme Hoću.ba. —

(Visited 36 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments