i dok kroz jecaje sapućem ime tvoje
tražim naše slike
kojih davno nema.
u glavi mi prolazi misao
da one nikada nisu ni postojale
mi ne postojimo
nas sam stvorila ja
stvorila sam svoju smrt.
i umirem u njoj.
iz dana u dan sve vise nestajem.
tonem u bunaru sjećanja
sjećanja koja ne postoje
jer ni mi ne postojimo
tebe sam stvorila ja
da budeš moja smrt
baš kao sto si mi onog maja udahnuo zivot
tako mi ga i uzimaš
ali
sada boli.
taj maj se nikada nije desio
jer mi ne postojimo,
ti si samo moja smrt
koju sam sama stvorila.
Svi stavovi i mišljenja izraženi u tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju uredničku politiku platforme Hoću.ba. —
(Visited 23 times, 1 visits today)