Mahir i Senada

31 jan
Azra Jusić

Nekada davno u vremena stara, voljeli se Mahir i Senada,
Voljeli se ludo, bez obzira na sve,
Ali sudbina je za njih imala druge planove

Negdje tamo u predvečerja rana,
Rastaše se Mahir i Senada,
Ostade prazna klupa i boli
Ostade tužno Senadino srce koje idalje voli

Čak i danas nasip plače
A Bagina strana sjeća se svega,
Iako više nisu zajedno,
Njihova klupa još ih čeka

I ko bi rekao ostaše samo uspomene
Na Senadu koja idalje za Mahirom vene
Ona se nada, ona ga čeka
I misli da će se pojaviti negdje iz daleka

A gle tamo na nasipu se vole,
Senada ih gleda, a rane stare jos je bole
Iako njena kosa sijedi,
Uspomena na Mahira još ne blijedi.

Godina po godina Mahira nema,
A Senadi se zadnji dan približava i sprema
Ostade ona cijeli život sama
A klupa na nasipu zauvijek prazna

— Svi stavovi i mišljenja izraženi u tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju uredničku politiku platforme Hoću.ba. —

(Visited 128 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments