Kamenom satkana prošlost

29 feb
Fatima Mujezinović

Naši stari gradovi.
Cijela prošlost Bosne i Hercegovine vezana je za kamen. Za snagu tog materijala. Iliri, Rimljani, Osmanlije…, svi su živjeli od kamena, koristili su ga i oplemenjivali gradeći sebi život. Ostatci svjedoče o tome koliki je zapravo uticaj imao kamen za stanovništvo naše domovine. Stećci, ćuprije satkane od starog kamena činili su prošlost naroda sa ovih prostora. A slušajući priče naših djedova, možemo čuti i kako su to oni gradili svoje domove, kažu, sa svojih deset prstiju. Bez bilo koga.
Ti zidovi svjedoče koliko je čovjeku kamen značio „sigurnost“, jer ako kuća nije izgrađena na čvrstim temeljima, prijeti joj urušavanje. U životu ne možemo imati dobru priču, iz bilo kog segmenta, ako temelji nisu stabilni. Upravo taj kamen predstavlja priču života, onako nanizani jedan na drugi stvaraju sliku o stabilnoj i čvrstoj konstrukciji. Usponi i padovi između savršenog nizanja potvrda su ustrajnosti, a ne onog suprotnog, odustajanja od cilja. Tako je i Bosna i Hercegovina gradila svoje temelje, bivala sve ljepša i ljepša. Od temelja, nastajale su kuće, pa ulice, pa gradovi. Građevine koje su bile samo zamisao nekim ljudima, postale su nerealna stvarnost. Nizale su se uspomene, događaji. Nažalost, više je bilo onih o kojima nerado pričamo. Ljudi su ratovali, bez razmišljanja o tome kolike će biti posljedice. Uništvali su građevine, kule od kamena pretvarali u prah, a da razlog ni sami nisu znali. Opkoljeni mržnjom odbijali su čuti drugu stranu priče. Ubijali su, bez pogovora. Kao da ćeš se osjećati bolje, ako ubiješ čovjeka? Čime je to izazvano? Zašto i dalje imam toliko pitanja, i ko mi može dati odgovor na njih. Ali, ja sam osoba koja radije sluša lijepe priče, one koje govore o izgradnji, a ne one koje govore o rušenju.
Kamen i voda su povezani još od prahistorije. Voda oplemenjuje kamen, ljubi ga, kristalizira i pretvara u biće. Ne postoji nijemi kamen. Govore oni i bez glasa. Zato ako se nekad odlučite proštetati nekim našim starim, kamenim gradom poslušajte šta vam imaju reći. Pažljivo poslušajte. Ja sam, šetajući ulicama Travnika, malo obratila pažnju na to šta mi taj kamen govori. Rekao mi je da ponosno tu stoji još od Srednjovijekovne Bosne, da su ti loši ljudi uništvali sve, ali njega nisu uspjeli. Bio je dovoljno jak.

Slušajući tihe riječi mosta koji se nadvio nad zelenim šumovima hladne Neretve, uživala sam u povjetarcu koji mi je milovao kosu. I Mostar mi je ispričao svoju priču. Tužnim glasom mi ispriča kako u leđima ima mnogo zabodenih noževa neprijateljstva, ali da ga je to još više ojačalo. Podijeljen na dvije obale, ali i dalje jedinstven i poseban. Iako popločan kaldrmom, iz njega izbija toplina ljubavi. Ta toplina je možda na svojim talasima Neretva donijela iz Konjica?
Konjic je, također, grad koji u svom srcu nosi kamen. I njegove dvije obale spaja ćuprija. Ćuprija i grad nastali su, kako legenda kaže, gdje je stari konj tri puta udario kopitom od tlo. Po tom konju Konjic je dobio ime. Danas, to je jedan mali grad pun ljubavi, a obložen kamenom. Karakterističan je po boji rijeke u čijim slapovima se samo najhrabriji rashlađuju. Govoreći o vodi, nemoguće je ne spomenuti još jedan bosanskohercegovački grad – Jajce, čiji su vodopadi odmor za oči i smiraj za dušu. Ljepote tog vodopada nemoguće je opisati, a njegovo bogatstvo spoznaju samo oni koji su svjedočili tim ljepotama.
Čovjek ne mora biti iz Bosne da bi razumio šta mu govori kamen. Čula sam da može pričati više jezika. Stranac ne mora ni poznavati njenu prošlost, narod. Ne mora ništa znati o tom kraju, ali ako ima sluha, čut’ će šta mu kamen govori. A kamen uvijek ima šta da kaže…
Ima jer je to jedna jako duga priča. Tako se izgradila jedna država. Prošlost joj se ispisala na kamenu, a osjećaj u dušama ljudi koji su svoje prve riječi izgovorili tu, i ostali sve do danas. Jedna mala država, ali vrijedna pomena. Bar meni, rado pišem o njoj, jer da priče nisu interesantne i ne bih. Ali otkrit ću vam jednu tajnu, te priče čujem od kamena. Priča mi tiho, a ja ga razumijem.

S ljubavlju domovini,
Fatima

— Svi stavovi i mišljenja izraženi u tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju uredničku politiku platforme Hoću.ba. —

(Visited 95 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments