Kameni spavač

20 mar
Asja Spahalić

U Bosni svi znaju ko je Mehmedalija Mak Dizdar. Čovjek koji je ostavio svoju dušu i dah Bosne njegovog vremena na papiru, u slovima, u riječima, u stihovima, u pjesmama.

Nije propustio da zabilježi ni jednu bitku života bila ona izgubljena ili ne.

Utkao je borbe svoje domovine u svoje zbirke pričajući o njenome stanju koje je kroz vijekove isto: „jedna zemlja imade i posna i bosa, da prostiš i k tomu još, da prostiš, prkosna od sna“.

Ipak, njegove pjesme ne završavaju samo na rodoljublju jer njegove riječi kriju da ga more i druge brige: „Kako svom izvoru da se vratim?“ Uči nas kako će život uvijek isto teći, ako se priklonimo raznim ljudima, dozvolimo li im da nas oblikuju na sopstvenome putu ostati ćemo „tu, bez sebe“ izgubljeni, u nemogućnosti da prepoznamo ko smo sami zapravo.

Opisujući prepoznatljivu šaru stećaka, kroz dva stiha: „Ova ruka kaže ti da staneš i zamisliš se nad svojim rukama.“ upozorava nas da preispitamo vlastitke postupke i radnje vlastitih ruku.

Poručuje nam i da vrijeme ne staje i ne čeka nikoga. Oni prije nas, a i oni poslije nas, kao i mi sami jednom ćemo živjeti riječi: „Davno ti sam legao i dugo ti mi je ležati.“

Kako je stvarao u zemlji koja ga je okruživala rijekama zavidne ljepote, čar i rađanje ideje je opisao u vrletnom toku stihova: „Jutros se jedan vrutak probudi u meni. U podne poče da teče, poče da buja, da se pjeni. Naveče oblinom velike rijeke obremeni.“

On smrt nije shvatao kao kraj života nego kao dio puta „jer smrti zapravo i nema. I nema kraja. Smrću je samo obasjana staza uspona od gnijezda do zvijezda.“

„Ništa ne zastaje. Okolo mene je sve isto i jednako u kretanju svome. Ne okreće se za sobom. Teče i jednako traje.“ primjetio je da život uvijek nastavlja dalje i da ga ništa ne može zaustaviti, ali on je na papiru ostavio svoj krik da zauvijek bude „postojan i stalan“.

Kroz tri kratka distiha u „Zapisu o prijestolju“ optužuje pape da su starješine Sotonine crkve, jer su izopačili tadašnju crkvu smatrajući sebe nasljednicima apostola Petra.

U subjektivnom tonu obraća se čitaocima kroz stihove: „I kada tiho između procvalih cvjetova, zamišljen tako, prolaziš, možda, kao i ja, pomisliš na one koji su prije tebe ovuda tiho prolazili“ govoreći im o bijelim krinovima i o ljudima koji su prije njega gazili ovo cvijeće isto se pitajući šta li je ono, time želeći da se osvrne na naše pretke koji su kročili istim stazama kao i mi.

„Slovom o sinu“ dokazuje da razumije i osjećaje drugih, da razumije i vidi njihove patnje i boli: „Šta će majka samohrana na svijetu bešćutnome?“ i da želi da zabilježi kao dokaz svima, da se ne zaboravi kroz šta su njegovi ljudi prolazili: „Šutjela bih kao kamen, ali kamen jadna nisam. Neka barem ovo slovo hudu povijesti okameni!“

„Gorčin“ predstavlja svakog vojnika koji je otrgnut od svoje rodne grude da služi, ali ne pati od koplja, strijela ili sablji nego od onoga što mu je oduzeto: „Zgiboh od boli, nepreboli volju, a djevu mi ugrabiše u robje. Ako Kosaru sretnete na putevima Gospodnjim, molju skažite za vjernost moju.“

Uči nas i jednu jedinu „molitvu o kruhu inosušnom“ koju ljudi svih vremena izgovaraju, pogođeni nesrećama i torturama „u ovome svijetu beskrušnom“, tražeći skromno samo ono što im treba da prežive.

Ali, razjašnjava nam i odlazak bilo kojeg čovjeka bio mlad, star, bogat ili prosjak kada neće ponijeti ništa ovozemaljsko, osim riječi i djela. I tada će reći: „Sada u končini, odlazim. Sa sobom ništa ja ništi ne ponesoh. Pusto iza mene sve blago osta“ jer „valja nama preko rijeke“.

Usuđujem se da zbirku „Kameni spavač“ uzmem kao jednu pjesmu, odu čovjeku, jer svaka za redom otvara nova vrata poukama života.

Mak Dizdar je sam taj kameni spavač jer njegova djela ostaju čvrsta kao kamen, istinita, svevremenska, uvijek budeći zagonetna pitanja života.

Naravno, o Makovim pjesmama bi se moglo pisati još mnogo, ali njegove pjesme za svaku osobu otvaraju nova, drugačija vrata saznanja.

— Svi stavovi i mišljenja izraženi u tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju uredničku politiku platforme Hoću.ba. —

(Visited 19 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments