Istraživanja Instituta za ekonomiju i mir: Indeks i ekonomska vrijednost mira

24 dec
Rešid Dževdetbegović

Nedavno sam u okviru programa Ambasadora mira (Peace Ambassador Program) Instituta za ekonomiju i mir (Institute for Economics & Peace – IEP) imao priliku pohađati online edukaciju o efektima pozitivnog mira. U ovom članku ukratko ću predstaviti rad Instituta i glavne nalaze istraživanja o ekonomskoj vrijednosti mira.

Neka osnovna podjela mira je na negativni i pozitivni mir. Dok negativni mir predstavlja puko odsustvo nasilja, pozitivni mir obuhvata stavove populacije o ratu i nasilju, zajednički historijski narativ, institucije i društvo koje gradi i održava mir. Pozitivan mir kreira sistem koji služi cijeloj populaciji, svima, bez iznimke. Takav mir gradi mostove između ljudi, jača veze i saradnju te povjerenje između naroda i daje nadu u bolju budućnost.

Okvir pozitivnog mira izveden je empirijski kroz statističku analizu i matematičke modele Instituta za ekonomiju i mir, te je kao takav jedinstven u svijetu mirovnih studija. Istraživanje Instituta je bazirano na 24 indikatora koji su rangirani na skali od 1 do 5.

Indeks pozitivnog mira (Positive Peace Index – PPI) izveden je uz korištenje preko 25.000 različitih skupova podataka, indeksa, anketa i istraživanja. Indeks nam omogućava da procijenimo socijalne, političke i ekonomske faktore koji kreiraju mir, kako bismo mogli izmjeriti mir na nacionalnom i globalnom nivou.

Istraživanje se oslanja na 8 stubova pozitivnog mira, a to su: funkcionalna vlast, pravedna raspodjela resursa, slobodan protok informacija, dobri odnosi sa susjedima, visok nivo ljudskog kapitala, prihvatanje prava drugih, nizak nivo korupcije i ugodno poslovno okruženje.

Svaki stub ima drugačije efekte na društvo, ali su svi zajedno umreženi u sistem. Kad se analizira funkcionalnost vlasti, Institut uzima u obzir Indeks demokratije, vladinu učinkovitost i vladavinu zakona. Drugim riječima, Institut analizira izborni proces, građanske slobode, podršku demokratiji i sekularnom uređenju, kvalitet javnih usluga, te koliko stanovništvo ima povjerenje u sudove i organe reda. Funkcionalna vlast je važna za stvaranje prosperitetnog poslovnog okruženja, slobodan protok informacija, nizak nivo korupcije i prihvatanje prava drugih.

Dokaz da su svi stubovi mira povezani u jedan sistem i da ako utičemo na jedan od njih, neizbježno utičemo na cijeli sistem.

Ekonomska vrijednost mira

Koristeći sveobuhvatnu metodologiju koja uključuje 18 indikatora koji pokrivaju direktne i indirektne troškove nasilja, kao i troškove za prevenciju nasilja, Institut je došao do sljedećeih nalaza:

Ekonomski trošak nasilja u 2020. iznosi 14.96 triliona dolara. To je više od 10% svjetskog BDP-a. U ukupni trošak uračunati su direktni i indirektni troškovi nasilja. Direktni troškovi su vojni izdaci te troškovi sigurnosnih i obavještajnih službi. Vojni rashodi (5,9 biliona dolara) predstavljaju 40,8% ukupnog ekonomskog učinka nasilja. Direktni troškovi uključuju i medicinske troškove za žrtve nasilnog kriminala, troškove uništene imovine uslijed nasilja i troškove povezane sa nacionalnom sigurnošću i pravosudnim sistemom. Ne zaboravimo očuvanje i izgradnju mira. Operacije očuvanja i izgradnje mira iznimno su važne u sprječavanju i rješavanju nasilnih sukoba. U 2019. potrošeno je 6,3 milijarde dolara na održavanje mira. Zamislite da su ta sredstva potrošena na istraživanje i razvoj.

Na kraju da dodamo da indirektni troškovi uključuju plaće ili gubitak produktivnosti zbog fizičke i emocionalne traume.

Dakle, nasilje ne samo da ima direktan uticaj na ekonomiju, već i smanjuje pozitivne prednosti koje mir ima na makroekonomski učinak. Prema podacima Instituta, od 2000. godine, zemlje koje su poboljšale indeks mira bilježe u prosjeku 1,4% veći rast BDP-a po glavi stanovnika u poređenju sa zemljama koje su postale manje miroljubive. A mala poboljšanja mira mogu donijeti značajne ekonomske koristi.

 

Zaključak

Između 2008. i 2019. godine nasilje i oružani sukobi raselili su više ljudi nego prirodne katastrofe. Ekonomski učinak nasilja u 2020. iznosi 14,96 bilijuna dolara, ne računajući nesagledive troškove ljudskog kapitala i smanjenje produktivnosti.

Zemlje koje poboljšavaju PPI imaju tendenciju bilježiti bolje ekonomske rezultate, postižu bolje rezultate u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, te u nizu drugih pokazatelja društvenog blagostanja i imaju veća postignuća na polju očuvanja okoline.

Ono što je IEP otkrio jeste da sistem reagira na stalnu neusklađenost (trzaje) samomodificiranjem, odnosno da sistem može promijeniti svoje (loše) kodirane norme i namjeru. Što znači da ponekad sve što je potrebno da bi se cijeli sistem promijenio je mali pomak u drugom smjeru, trzaj, otpornost na postojeće norme.

Hoćemo li mi danas biti taj trzaj?

 

Kompletno istraživanje Economic Value of Peace 2021 možete pročitati na:
https://www.economicsandpeace.org/wp-content/uploads/2021/01/EVP-2021-web-1.pdf

[1] Više informacija o programu http://ambassadors.economicsandpeace.org/

[2] Institut za ekonomiju i mir je nezavisni i neprofitni Think tank posvećen istraživanju ključnih faktora mira, te otkrivanju ekonomskih benefita koji proizilaze iz mira i blagostanja. Za više informacija posjetite

www.economicsandpeace.org i www.visionofhumanity.org ili kontaktirajte Institut na email adresu: [email protected]

(Visited 5 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on google
Google

Comments