Značaj,način održavanja i obnova domaćih sorti

6 avg
Hamza Ramić

Na sastanku eko odbora smo se dogovorili da od proljeća kreće u akciju vraćanje naših autohtonih biljaka, na našim prostorima, tj prostor šireg lokaliteta Ivan-sedla.

Cilj: Vratiti naše autohtone biljke. U akciji učestvuju roditelji, učesnici i nastavnici, kao i članovi eko odbora iz lokalne zajednice.

Način izvođenja akcije: Svaki roditelj će sa svojim djetetom u prirodi pronaći divlju jabuku ili krušku. Pažljivo je prenijeti i posaditi na odgovarajuće mjesto.

 

Kako i kada : U proljeće, kada se formiraju pupoljci sa mladim izdancima. Odsjeći kalem i prenijeti ga biljku divljaku. Podlogu, stablo divljake, pripremiti za kalemljenje postupkom u procijep.

Zašto ih povratiti: Njihov značaj  je ogroman, otporne su na mnoge bolesti, nisu probirači tla, traže mnogo manje tehnologije, što ih čini i jeftinijima. Plodovi domaćih sorti pogodniji su za industrijsku preradu. U rasadnicima se ne razmnožavaju, nego se održavaju kaleljenjem pojedinih stabala. Mogu da dožive ogromnu starost. Krošnje naših autohtonih biljaka su ogromne, što je vidljivo u vrijeme beharanja. Njihov je behar osvježavajući i opojnog mirisa, što privlači rojeve pčela, kojih je sve manje. Uljepšavaju naša dvorišta, opojnim mirisima vraćaju nas u djetinstvo, jer smo se pod njihovim haldom igrali, dočekivali goste, slavili praznike i sl.

Njihovim starenjem, i nestankom, svakako nestaju i sve njihove dobrobiti. Plodovi ubrani sa starih stabala, nemaju isti ukus. Njeni plodovi puni su ćelija koje su bitne za bubrežne bolesnike.

Stabla starih autohtonih biljaka skoro uvijek beharaju te bogato rađaju, uz vrlo malu terapiju i njegu.

Poznate jabuke na našem području su budimka, bjelica, petrovnjača, ječmenka, medenjača, takiša itd. 

      Jeribasma- bosanska kruška

Stara domaća srota, otporna na mraz i bušu. Nije osjetljiva na vrstu tla, nadmorsku visinu, ili druge uvjete u planinskim predjelima, pritom su plodovi sočni, osvježavajući i prijatnog ukusa. Amerikanci su kalemljenjem, uvrštavanjem svojih plemenitih sorti sa našom sortom jeribasmom postigli otpornost istih. Pitamo se gdje smo mi?

Da li ćemo i dalje uvoziti otporne hibride, ukoliko ne budemo sami radili.

      Jabuka-budimka

Otporna na mraz, plodovi kiseli, osvježavajući. Nije probirač tla. Plodovi mogu dugo biti svježi. Krošnja je velika, što je vidljivo u periodu beharanja, kada izgleda kao ogromna pčelinja košnica.

Naš cilj je da vratimo i održimo naše stare autohtone voćke. Nismo protiv nauke i biotehnologije. Volimo jesti zlatne deliše i druge sorte, i neka se gaje, ali sačuvajmo i naše stare sorte za naše potomke. Pojedine današnje sorte stvorene su s ciljem visoki prinosi i poseban kvalitet. Međutim veoma su nježne, neotporne i vrlo teško podnose naše negostoprimljive uslove opstanka, koji vladaju u planinskim predjelima. Novim sortama je potrebna zaštita od štetnih insekata, te gljivica, što dovodi do upotrebe pesticida. Upravo to uzrokuje zagađenje životne sredine kao i odumiranje pčela i sl.

Nešto slično se dešava i našem cvijeću. Naše stanišne sorte, koje se jednom koje se jednom posade, više ne traže njegu, a godinama ukrašavaju naše avlije, štoa nažalost nije slučaj s novim sortama.

“Druga osnovna škola” Konjic

Natjecanje Mladi Eko Reporteri je dio najveceg licenciranog globalnog programa za zaštitu životne sredine ,,Eko-Škole” , kojeg implementira MUNJA u partnerstvu s Ekopakom, Zeosom i Coca-Colom u BiH

(Visited 78 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments