Žene u nauci: Koliko ih znate nabrojati

17 feb

Današnji dan, 11. februar, širom svijeta obilježava se kao Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci. Ideja za Međunarodni dan žena i djevojaka u nauci potekla je od Komisije Ujedinjenih nacija za status žena. Na 55. zasjedanju ove Komisije, 14. marta 2011. godine, usvojen je izvještaj sa zaključcima pristupu i učešću žena i djevojaka u obrazovanju, nauci i tehnologiji, kao i o promovisanju ravnopravnog položaja, zapošljavanju žena i uslovima rada u ovim oblastima. Decembra 2013. godine Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju o nauci, tehnologiji i inovacijama u kojoj je navedeno da je puna i jednaka dostupnost i učešće u nauci, tehnologiji i inovacijama za žene i djevojčice svih uzrasta imperativ za postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i djevojaka u ovim oblastima.

A koliko ih uopće znate nabrojati?

Malo ćemo vam pomoći.

Unaprijed se izvinjavamo jer je ovo vrlo kratak spisak žena koje su dale nemjerljiv doprinos nauci i tehnologiji.

Hildegarda von Bingen (1098.-1179.), njemačka časna sestra, pored drugih stvari kojima se bavila (bila je filozof i mistik) bavila se botanikom i medicinom.

Sophie Brahe (1556.-1642.), sestra Tycho Braha, danska hemičarka, astronom, medicinar i botaničar.

Margaret Cavendish (1623.-1673.), engleska aristokratkinja, druga supruga grofa Williama Cavendisha, bavila se prirodnjaštvom, filozofijom, pisala naučno-fantastične romane i bila prvi borac za prava životinja.

Ada Lovelace (1815.-1852.), kćerka lorda Byrona, engleska matematičarka i pisac, izumitelj prvog algoritma i analitičke mašine, pra-pra-pra-prabaka kompjutera.

Florence Nightingale (1820.-1910.), osim toga što je bila medicinska sestra, bavila se i statistikom.

Irene Joliot-Curie (1897.-1956.), kćerka Marie Curie, francuska hemičarka i fizičarka, dobitnica Nobelove Nagrade za hemiju 1935.

Barbara McClintock (1992.-1992.),američka genetičarka, dobitnica Nobelove nagrade za i fiziologiju i medicinu 1983. za otkriće mobilnih genetčkih elemenata.

Maria Mayer (1906.-1972.), američka fizičarka porijeklom iz Njemačke, dobitnica Nobelove nagrade za fiziku 1963.

Rachel Carson (1907.-1964.), američki ekolog, autorka knjige “Nijemo proljeće”.

Rita Levi-Montalcini (1909.-2012.), italijanski neurolog, dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 1986, za otkriće faktora rasta.

Dorothy Hodgkin (1910.-1994.), britanska biohemičarka, dobitnica Nobelove nagrade za hemiju 1964. za razvoj proteinske kristalografije.

Hedy Lamarr (1914.-2000.), manje je poznato da je ova holivudska glumica bila i izumiteljica.

Marie Tharp (1920.-2006.), američki geolog, u saradnju sa Bruce Heezen mapirala oceansko dno.

Dian Fossey (1932.-1985.),američki zoolog, primatolog i antropolog, proučavala gorile u Ruandi.

Jane Goodall (1934.-) britanski zoolog-primatolog, bavila se ponašenjem čimpanzi.

Christiane Nusslein-Volhard (1942.-), njemački biolog, dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 1995. za otkriće genetičke kontrole embrionalnog razvoja.

Jocelyn Bell Burnel (1943.-), astrofizičarka koja je otkrila pulsare.

Shirley Ann Jackson (1946.-) američka fizičarka, prva žena koja je doktorilrala na MIT.

May-Britt Moser (1963.-), norveški neurolog, dobitnica Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu 2014. za otrkiće kako nervne stanice kontrolišu orijentaciju u prostoru.

Mariam Mirzakhani (1977.-) matematičarka iranskog porijekla, osvojila Ruth Lyttle Satter nagradu za izuzetan doprinos razvoju matematike.

 

/poduzetna.ba/

(Visited 160 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments