Vizualni alati za inspiraciju, motivaciju i rješavanje problema

13 feb

Ljudi se često sami svrstavaju u skupinu “vizualno nadarenih” ili “vizualno nenadarenih”. Kao što sam pisala u postu Razbijanje mitova o kreativnosti, ovakve misli su samoispunjavajuće proročanstvo. Ako osoba smatra sebe zakinutom za neku sposobnost, nema motivaciju za isprobavanje novih mogućnosti jer je u njenoj glavi svaki takav pokušaj unaprijed osuđen na neuspjeh.

Ovo je posebno tragično s obzirom da mnogi ljudi, bez obzira na likovne vještine, imaju koristi od vizualnog predočavanja informacija, jer je ljudima ta sposobnost prirođena.

Uloga vizualnih informacija
Iako nisu svi ljudi u jednakoj mjeri orijentirani na vizualne umjetnosti, svi ljudi zdravog vida su vrlo vizualna bića. Oko 30% moždanih stanica zaslužno je za vizualno procesiranje, dok na osjetilo dodira opada tek 8%, a 2% na sluh. Vid ima izuzetno veliku funkciju u svačijem životu.

Nažalost, u današnjem obrazovnom sustavu ove se informacije ne koriste ni izdaleka dovoljno. U nižim razredima osnovne škole je još uobičajeno vizualno prikazivanje informacija prilikom učenja računanja ili jezika, no već u starijim razredima ovo u potpunosti nestaje i jedini vizualni alat s kojim se učenici susreću je “vremenska linija” te poneka ilustracija u udžbenicima.

Srećom, stvari se mijenjaju nabolje pa tako u današnjem digitalnom marketingu slike igraju sve veću ulogu. Fotografije, ilustracije, grafovi i infografike postaju ne samo način da se ukrasi informacija, već bitan način prenošenja sadržaja.

Ne moraš objavljivati sadržaj na internetu ni biti likovno nadarena da bi vizualne alate koristila u svom svakodnevnom životu. U nastavku ću spomenuti nekoliko korisnih vizualnih alata, a u narednim člancima ćemo posebno predstaviti svaki od njih.

Mentalna mapa
Mentalna ili kognitivna mapa (eng. mind map) je alat uz pomoć kojeg prikazujemo svoje razmišljanje u obliku dijagrama koji sugerira veze i slijedove između različitih sadržaja.

Ovaj tip vizualizacije odličan je za predočavanje veza među pojmovima i kompleksnih sustava, kao i za generiranje novih ideja na osnovu ranije navedenih pojmova.

Za crtanje mentalne mape dovoljan je list papira i olovka, ali postoje i za to specijalizirani programi na računalima i mobitelima, kao što su Canva ili Coggle.

Ploča snova
Ploča snova (eng. dream board, vision board) je slika koja prikazuje naš željeni cilj uz pomoć fotografija, crteža i fraza. Najčešće se radi kao kolaž od fotografija izrezanih iz časopisa i kataloga. Na ploči snova možemo prikazati konkretne objekte i događaje, ali i apstraktne koncepte i osjećaje.

U pomoć ploče snova možemo razjasniti što zapravo želimo te imati sliku koja nam omogućava da svoje ciljeve doslovno svaki dan imamo pred očima. Ploča snova nas tako motivira na svjesnom, ali i podsvjesnom nivou i ponekad dovodi do vrlo iznenađujućih rezultata.

Vizualni dnevnik
Poput pisanog dnevnika, vizualni dnevnik (eng. visual journal, creative journal) je način za dokumentiranje događaja, planova, želja, emocija i unutarnjih procesa. Pritom možemo koristiti bilo kakve tehnike bilježenja ideja – pisanje, crtanje, kolaž, slikanje…

Koristi vođenja dnevnika su mnogostruke:

Osoba je svakodnevno u doticaju sa svojim stvarnim željama i osjećajima.
Bitni uvidi ostaju zabilježeni za budućnost.
Redovito čitanje prethodnih zapisa omogućava uočavanje uzoraka.
Proces prenošenja misli na papir ima terapeutski efekt i daje pojedincu mogućnost da se suoči s nepoželjnim sadržajima na siguran način.
Ne postoji ispravan ni pogrešan način vođenja vizualnog dnevnika. Sve što ti treba je bilježnica i olovka. Po želji možeš koristiti pribor za crtanje, izreske iz časopisa, isprintane fotografije, šareni papir, naljepnice, pečate, tkaninu, prešano bilje itd.

Strip / vizualna priča
Storyboard je vizualno predočavanje situacije, problema ili procesa kroz nekoliko slika. Mogu biti kratki, od 3 slike pa sve do nekoliko stranica. Izvrstan je alat kada želimo podijeliti svoje misli s drugim ljudima, jer vizuali olakšavaju prenošenje ideja.

Strip je najbolje koristiti kad želimo osmisliti rješenje za neki konkretan problem koji uključuje nas ili druge ljude. Za strip nam ne trebaju vrhunske vještine crtanja – zapravo je bolje crtati što jednostavnije prizore, kako bi se fokusirali na ono što je bitno.

Crtkanje
Za razliku od crtanja, crtkanje (en. doodling) je metoda bilježenja bilo čega što nam padne na pamet u obliku vrlo jednostavnih slika, ili apstraktnih motiva. Svi ponekad crtkamo kad nam je dosadno (npr. na nastavi). No osim razbijanja dosade, ono nam može poslužiti i kao izvor ideja i rješenja.

Za generiranje ideja ili rješenja, zabilježimo na papir pitanje ili problem koji nas muči. Zatim zaboravimo na taj problem i nastavimo popunjavati papir doslovno sa bilo čime – ravnim, isprekidanim, valovitim linijama, točkicama te jednostavnim motivima. Što god ti padne na pamet, ide na papir. Na kraju pregledamo papir i analiziramo motive te tražimo asocijacije koje nas povezuju s početnim problemom. Na taj način dobit ćemo ideje koje nam inače uopće ne bi pale na pamet.

Detaljan pregled ove tehnike te njenog pozitivnog utjecaja na mentalno zdravlje i pamćenje napisala sam u članku Crtkanje: jednostavna tehnika za bolje pamćenje i raspoloženje.

Nadam se da te ovo zaintrigiralo i da želiš isprobati neke od ovih alata. U budućim tekstovima pobliže ćemo pojasniti na koji se način mogu koristiti ove tehnike.

 

/kreativna.org/

(Visited 109 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments