Utjecaj negativnih vijesti na naše tijelo

16 nov

 

Ljudska psiha i obrambeni mehanizmi ličnosti uvijek će pokušati zaštiti svoga vlasnika/osobu. Ovo je jedan od razloga zašto ljudi češće pribjegavaju čitanju crne kronike nego pozitivnih informacija. Uvidjevši da se nekome nešto loše desilo instinktivno, nenamjerno i nesvjesno osoba pomisli “Super, nije se meni desilo, ja sam na sigurnom, da pročitam kome se desilo!”.

Ljudi najviše vole učiti iz tuđih pogrešaka. Što veća greška veća škola. Ako se radi o tuđoj pogreški/grijehu/nedjelu, bilo da se radi o teškim krivičnim djelima, saobraćajnim nesrećama, ubojstvima, itd., čovjek učeći iz tuđe pogreške štiti sebe, te racionalizirajući podiže vlastito samopouzdanje govoreći “ja sam bolji, pametniji, iskusniji, sigurniji jer se to meni nije dogodilo.”

Pozitivne vs. negativne informacije – što je bolje za čovjeka!
Odgovor je jednostavan – pozitivne informacije su zdravije od negativnih. Negativne informacije su nezdrave, ali ih je nemoguće izbjeći. Zašto? Život je crno bijeli svijet, a događaji iz našeg života (oni crni) proizvode stres, a stres nam, kao što znamo, na bezbroj načina narušava zdravlje.

Pored stresa kroz kojeg osoba svakodnevno prolazi, koji u trenutku njegovog doživljavanja drastično mijenja naše raspoloženje, mijenja i naše zdravstveno stanje. Isto tako, postoji i stres na koji pretjerano ne obraćamo pozornost, odnosno, “latentni” stres i njegovi simptomi . Latentni stres je po zdravlje čovjeka itekako štetan. Pitate se zašto? Evo objašnjenja.

Latentni stres…
…je onaj kojeg osoba ne percipira u trenutku njegovog doživljavanja. Primjera radi, dok čitamo negativne i stresne informacije, naš organizam je izložen stresnom ambijentu, a da toga nismo niti svjesni. Gledajući na televiziji ratna dešavanja, ubojstva, situacije obojene krvlju, izloženi smo konstantnom latentnom stresu.

Budući da latentnog stresa nismo svjesni ili smo svjesni ali na njega pretjerano ne obraćamo pažnju i tako godinama, sve dok ovaj oblik stresa ne obrati pažnju na nas, a tada je već kasno, jer su njegove posljedice već nastupile.

Opasnost je u tome što ako se zanemari prisutnost stresa, ljudi neće žuriti da ga tretiraju – jer ako nemate bolest, zašto uzeti lijekove?

Stres je očit kada ljudi razumiju što im se događa – osjećaju negativne emocije, glavobolje, mogu plakati, osjećati se tužno, brinuti, razmišljati o događaju ili osobi koja je izazvala stres.

Latentni stres je najprisutniji prilikom čitanja negativnih informacija, crne kronike, tekstova koji ne ulijevaju nadu u bolje sutra itd. Prilikom izloženosti ovakvoj vrsti informacija osoba se može smatrati slabom ili tražiti razloge za opravdanje zašto se osjeća nevažno, a da pri tome nije svjesna geneze njezinih problema.

Zaključak
Ako želimo sebi zdraviji i mirniji život neophodno je da iz svoje svakodnevice izbacimo vijesti obojene crnom bojom. Nadalje, izbacivanje vijesti s političkim predznakom još je bolja opcija od crne kronike jer ne samo da stresno djeluje na organizam proizvodeći stres, već loše utječe na našu vlastitu spoznaju svijeta koji nas okružuje.

Stvari na koje ne možemo utjecati, treba izbaciti iz životne svakodnevice, jer će u suprotnom one utjecati na nas.

 

– /adrenalin.ba/

(Visited 75 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments