Smijali su mi se što sam pčelar, a sad mladi vide da je umjesto apartmana ipak bolja poljoprivreda

19 avg

Smokvica, Novi Vinodolski, 030419.
Antonio Komadina uzgaja pcele, jedini se prijavio iz Primorsko Goranske zupanije za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Na fotografiji: Antonio Komadina.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika, koji i ove godine organizira europarlamentarka Marijana Petir (EPP) uz pokroviteljstvo Jutarnjeg lista, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je deset najboljih. Ovo su njihove priče

Dok su se njegovi vršnjaci iz osnovne škole u Novom Vinodolskom igrali, brčkali u moru i bezbrižno provodili ljetne dane, Antonio Komadinaodlazio je s roditeljima u polje, kopao, sadio krumpir.

– Poljoprivreda me je privlačila otkad znam za sebe. Svi su mi se smijali kada sam upisao Srednju gospodarsku školu u Križevcima. Ja iz Novog Vinodolskog, s mora, odlazim u Križevce, u maglu, snijeg… Dva puta tjedno imali smo praksu u štali, dok je moja generacija u rodnome gradu razmišljala kako će se baviti nekim turizmom. Seljak je postala pogrdna riječ, što je tužno – priča nam Antonio Komadina, 27-godišnji novljanski pčelar koji sudjeluje u natječaju za najboljeg mladog poljoprivrednika.

Komadina je danas jedan od najboljih pčelara u Primorsko-goranskoj županiji – 2017. je, u veljači, njegov med od kadulje osvojio drugo mjesto u Hrvatskoj, a na natjecanju u Opatiji zlato. Postao je 2014. godine prvi pčelar u svojoj županiji čiji je proizvod dobio certifikat “Med hrvatskih pčelinjaka”.

Fascinantna organizacija

Komadina se, kako nam je ispričao, zaljubio u pčelarstvo još u srednjoj poljoprivrednoj školi te je već tada izabrao da će to biti smjer u kojem će ići njegova daljnja naobrazba. Nakon što je stekao zvanje poljoprivredni tehničar – fitofarmaceut, upisao je i Visoko gospodarsko učilište u Križevcima, izvanredni studij za menadžment u poljoprivredi, a u Velikoj Gorici, na Učilištu za obrazovanje odraslih APIS, i službeno je stekao zvanje pčelara.

Inovacija s kojom se javio na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika je medomat, uređaj za prodaju meda putem novčanica s kojim bi, u vremenskom periodu dok traje turistička sezona, kroz Nacionalnu staklenku u kojoj bi proizvod bio pakiran, turisti i domaći stanovnici imali mogućnost kupovati domaći med iz lokalnog pčelinjaka s naznakom “Med hrvatskih pčelinjaka”. Prvi bi se medomat, po Komadininom planu, postavio na riječkoj Gradskoj tržnici, a ovaj mladi pčelar računa da bi s njim prinos prodaje meda porastao za 30 do 40 posto, te da bi ujedno taj domaći, ekološki i certificirani proizvod približio urbanoj zajednici i turistima.

– U pčelarstvo sam krenuo 2013. godine, kada sam se iz Križevaca vratio u Novi Vinodolski. Inače, majka mi je rodom iz Križevaca i tamo sam živio kod bake i djeda. Prvu mi je košnicu poklonio ujak i tako sam krenuo. Nabavio sam tri košnice, pa se brojka popela na 17, da bih danas došao do ukupno 75 košnica, odnosno 75 pčelinjih društava – priča Antonio Komadina.

Komadina je 2016. godine otvorio vlastiti OPG koji mu je sekundarni izvor prihoda – inače radi u jednoj slovenskoj tvrtki, no cilj mu je daljnji rast, odnosno da mu pčelarstvo postane osnovno zanimanje. Njegovi se pčelinjaci nalaze na području Vinodolskog zaleđa i okruženi su kaduljom, vrijeskom, pašnjacima te netaknutom prirodom primorskog kraja. Proizvode isključivo prodaje na kućnom pragu u Novom Vinodolskom, kao i na lokalnim sajmovima i drugim manifestacijama. U bavljenju pčelama, puno mu, kako nam je ispričao, pomaže otac koji je po zanimanju šumarski tehničar i zna jako puno o biljkama. Uz ranije spomenuti med od kadulje, proizvodi i cvjetni med, livadni med, med od primorskog vrijeska, med od jelovih iglica te medune od primorskog klena i od drače. Medun je, inače, med koji se ne proizvodi od cvijeta već od nektara s listova. Među Komadininim proizvodima su još i propolis, med u saću te domaći medenjaci.

– Kod pčela me najviše fascinira njihovo jedinstvo. Taj red, gdje je svaka jedinka podređena zajednici i svatko zna svoj posao, matice, radilice… Jedino trut ne radi ništa. Fascinantna mi je i ta higijena koja se održava u košnicama. Pčelarstvo mi pruža smirenost, opušta me, volim boraviti u prirodi – kaže Komadina.

Smokvica, Novi Vinodolski, 030419.
Antonio Komadina uzgaja pcele, jedini se prijavio iz Primorsko Goranske zupanije za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Na fotografiji: Antonio Komadina.
Foto: Matija Djanjesic / CROPIX

Otporna je na bolesti

Vrsta pčela koje drži je kranjska pčela, poznata i kao domaća pčela, koja je primarna u ovom dijelu Europe, a prvi put je opisana u Sloveniji, iako je svojstvena i autohtona na širem prostoru. Pripada grupi tamnih pčela, a njihove radilice imaju izuzetan nagon za sakupljanje hrane u prirodi. Matica ima veliku plodnost, 2 tisuće jajašaca dnevno, i otporna je na bolesti.

Kroz projekt medomat, kako smatra Komadina, osim što bi se olakšala prodaja te stekli novi kupci, prvenstveno iz Rijeke, olakšala bi se i sama proizvodnja, jer u ljetnom periodu, uz cjelodnevni boravak na pčelinjacima, nemaju dovoljno vremena za posvetiti se prodaji proizvoda. Medomat je, kako kaže Komadina, novi način prodaje, što je danas izuzetno važno jer OPG mora pratiti trendove, modernizirati svoj pristup kupcima.

Plan je da se, u narednom periodu, medomate postavi i na druga područja lokalnih zajednica Primorsko-goranske županije, kao i da se u projekt uključe ostali OPG-ovi koji imaju certifikate, odnosno svoje proizvode pakiraju isključivo u Nacionalnu staklenku. Tako bi se i Komadininim kolegama olakšao plasman na tržište.

Za pčelinjake, koji su na dvije lokacije u Vinodolskom zaleđu, Komadina zakupljuje teren na lokaciji Smokvica iznad Klenovice, a u selu Javorje, na 800 metara nadmorske visine, ima svoju zemlju. U posao je krenuo s vlastitim sredstvima i, kako kaže, polako napreduje k svojem cilju, profesionalizaciji.

– Nažalost, od toga se teško može živjeti, ali idem prema tome. Proizvodnja meda puno ovisi o tome kakva je godina. Lani je, recimo, godina bila izuzetno loša, kadulje uopće nije bilo. Bilo je samo meduna. Od pet sorti, imali smo samo jednu. Nadamo se da će ova godina biti dobra, u svibnju kreće kadulja pa ćemo vidjeti – priča Antonio Komadina.

Osim medomata, što je investicija koja se procjenjuje na oko 7 tisuća eura, Komadina ima i druge planove za rast. Na europskom natječaju za mjeru 631 za mlade poljoprivrednike, preko LAG-a (Lokalne akcijske grupe) Vinodol, povukao je 15 tisuća eura za opremu i ulaganje u proizvodnju.

Ulažemo, među ostalim, u izradu satnih osnova, punionice za med, informatizaciju i modernizaciju sustava, pokrećemo web shop… idemo u nabavu novih košnica. U naredne tri godine, imat ćemo novih 30 pčelinjih društava, tako da će se ukupna brojka popeti na 105 – priča mladi vinodolski poljoprivrednik.

Umreženost je izuzetno bitna za pčelarstvo, tako da Komadina surađuje s LAG-om Vinodol, Pčelarskom udrugom Grada Novi Vinodolski, Gradom Crikvenicom, Centrom za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije, Hrvatskom gospodarskom komorom… Ambicije su velike, i osim na kratkoročnim planovima koje planira realizirati kroz naredne tri godine, Komadina radi i na dugoročnim.

Osobna karta poljoprivrednika

Ime i prezime:

Antonio Komadina

Dob:

28 godina

Mjesto:

Novi Vinodolski

Zanimanje:

Pčelar, poljoprivredni tehničar – fitofarmaceut

Površina:

75 košnica u Smokvici i Javorju u Vinodolskom zaleđu na oko 1 ha zemljišta

Proizvodnja:

Med od kadulje, livadski med, medun od primorskog klena, med od primorskog vrijeska, cvjetni med, medun od drače, med u saću, med od jelovih iglica, domaći medenjaci, propolis

Poslovni moto:

“Umjesto apartmanizacije, povratak poljoprivredi”

– U Javorju, pored pčelinjaka, imamo kuću za odmor u kojoj želim otvoriti kušaonicu meda i pokrenuti apiterapiju. To je terapija gdje se, putem maske, udiše zrak iz košnice. Apiterapija izuzetno pozitivno utječe na opće čovjekovo psihofizičko stanje i jača imunosni sustav – veli Antonio Komadina.

Njegov poslovni moto jest “umjesto apartmanizacije, povratak poljoprivredi”.

– Dok sam se školovao, puno ljudi mi se smijalo. U Novom Vinodolskom većina mladih razmišlja samo o turizmu, apartmanima, a poljoprivreda je nešto od čega se zazire. Ali, drago mi je da se mladi ipak počinju vraćati prirodi, poljoprivredi, starim zanatima i vještinama. Od toga smo živjeli stoljećima, a danas se to, uz nove tehnologije i modernizaciju, može nadograditi i podići na  viši nivo-zaključuje.

jutarnji.hr

 

(Visited 139 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments