Predsjednica BHAAAS-a: Nema uspješnog demokratskog društva bez šire edukacije

11 dec

Eldina Vajzović Nizamić, direktorica BHAAAS-a

Stručnjakinja u oblasti porodične medicine Eldina Vajzović Nizamić je nedavno izabrana za predsjednicu Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka (BHAAAS), što je bio povod njenog intervjua za Klix.ba.

Vajzović Nizamić je na ovoj funkciji naslijedila Amera Smajića, a u BHAAAS-u je angažovana od 2009. godine.

U intervjuu je govorila o najvećim postignućima BHAAAS-a, šta smatra izazovima i poteškoćama ove akademije, šta će značiti njena zamisao da studenti postanu ambasadori promjena, da li je Bosna i Hercegovina kao država djelima pokazala da je shvatila značaj dijaspore u Sjedinjenim Američkim Državama, najvećim problemima bh. zdravstva, kao i o američkom zdravstvu.

Šta smatrate najvećim postignućima BHAAAS-a?

Već 16 godina članovi BHAAAS-a volonterski rade u cilju razmjene dostignuća i iskustava u nauci, obrazovanju, kulturi i umjetnosti. Naša organizacija je iznjedrila mnoge ideje i projekte koji su i danas prisutni i okupljaju naše stručnjake iz cijelog svijeta. Naša misija je slojevita i naše prisustvo je isprepleteno, kako sa akademskim i obrazovnim institucijama, tako i sa poslovnim subjektima u Bosni i Hercegovini.

Koji su izazovi i poteškoće s kojima se BHAAAS suočava u djelovanju?

Prije svake realizacije ideja i aktivnosti čovjek uvijek naiđe na poteškoće koje su brzo prevaziđu uz dobru komunikaciju i tolerantan pristup svih učesnika.

Ipak, moramo naglasiti da bismo voljeli da bh. vlast i vladajuće strukture nastave opsežnije i sistematičnije ulaganje u edukaciju svih nivoa i podizanja pismenosti i spremnosti bh. populacije u širem smislu.

Vajzović Nizamić: Nema uspješnog demokratskog društva bez šire edukacije

Nema uspješnog demokratskog društva bez šire edukacije o potrebi popularizacije nauke i proširivanja vidika građana.

Najavili ste da će studenti postati ambasadori promjena – šta će to značiti i kako namjeravate to postići?

Jedan od naših planova i vizija za budućnost je aktivno uključivanje mladih stručnjaka i studenata u strukturu BHAAAS-a u cilju razmjene znanja i iskustava u svim poljima. BHAAAS će se u narednom periodu truditi da još više kreira mostove i puteve razmjene znanja za studente svih visokoškolskih ustanova u zemlji.

Ja bih i ovim putem željela da pozovem sve akademske radnike i studente da nam se jave da zajednički radimo na projektima, kreiramo nove vizije i ideje o tome kako da unaprijedimo život i standard ljudi.

S obzirom na to da su mladi nositelji promjena u svakom društvu, jedna od ideja je i da ostvarimo saradnju sa fakultetima da bismo mogli formalno stupiti u kontakt sa studentima i možda u budućnosti omogućiti da studenti iz Bosne i Hercegovine posjete stručne institucije u SAD-u i tako steknu nova znanja i iskustva te ih primjene u svojoj sredini u Bosni i Hercegovini.

Svjedoci smo da se takve razmjene na svjetskim univerzitetima redovno dešavaju, jer se tako šire vidici i globalne perspektive bez kojih nijedno društvo ne može napredovati.

Da li Bosna i Hercegovina kao država djelima pokazuje da je shvatila značaj dijaspore u SAD-u?

U posljednjih nekoliko godina sve više se govori i daje značaj dijaspori kao značajnom faktoru koji dodatno podstiče razvoj i inovacije u svim aspektima života.

Mi želimo da još jednom naglasimo da smo spremni na svaki oblik saradnje tokom cijele godine, a svakako su svi zainteresovani pozvani da nam se pridruže na Danima BHAAAS-a koje u Bosni i Hercegovini tradicionalno organizujemo svake godine u junu.

To je konferencija koja je multidisciplinarnog karaktera i okuplja akademske radnike, stručnjake i studente iz cijele Bosne i Hercegovine i uvijek rezultira novim plamenom entuzijazma, radošću zbog saradnje i novih poznanstava.

Svaki put nakon Dana BHAAAS-a se vratimo svojim kućama obogaćeni i oplemenjeni novim pogledima na sve oko nas, što nam pomaže da još više doprinosimo sredinama u koje se vraćamo. Ta razmjena i dobrobit je uvijek dvosmjerna. Sljedeći Dani BHAAAS-a će se održati od 20. do 23. juna 2024. u Sarajevu i radujemo se susretu sa velikim brojem kolega iz Bosne i Hercegovine i regije.

S obzirom na to da ste stručnjakinja iz oblasti porodične medicine, šta smatrate najvećim problemima bh. zdravstva?

Ne tako davno, pandemija je eksponirala izazove i probleme na koje je nailazio čitav svijet, pa i bh. zdravstvo. Takve situacije pokazuju nedostatke jednog zdravstvenog sistema. Nastupilo je vrijeme kada je povjerenje u medicinske stručnjake bilo poljuljano i bili smo svjedoci da su se građani okretali neprovjerenim informacijama i potencijalno štetnom ponašanju.

Postoje brojni izvještaji u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) i drugim institucijama koji pokazuju da se zdravstveni sistem Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri oslanja na bolničku njegu, što se smatra najskupljim i najnesigurnijim oblikom liječenja. S jedne strane troše se sredstva koja su oskudna, a zdravstvene usluge su teško dostupne i nedovoljne.

Temelj jakog zdravstvenog sistema zapravo je jaka primarna zdravstvena zaštita. Mislim da bi zdravstvo u Bosni i Hercegovini bilo zdravije i funkcionalnije da obrazovni sistem i vladajuće strukture kreiraju atmosferu u kojoj će se podići važnost i uloga specijaliste porodične medicine na najviši i najvažniji nivo u strukturi zdravstvenog sistema.

Još jedan problem bh. zdravstva je fragmentacija, nepovezanost, a time i nefunkcionalnost svih subjekata u strukturi, što rezultira slabom zdravstvenom njegom pacijenata. Potrebne su suštinske promjene u organizaciji bh. zdravstva, kojih su naše kolege svjesne i mi smo spremni da pružimo koliko god je podrške i rada potrebno, ukoliko naša iskustva izvana mogu doprinijeti uspješnijim i bržim promjenama.

Mnogima u Bosni i Hercegovini američko zdravstvo djeluje kao nehumano u smislu da je dostupno samo onima koji imaju novac, tj. da je i ono previše komercijalizirano i privatizirano. Da li je to zaista tako i kako biste vi opisali američko zdravstvo?

Reforma zdravstva u Americi traje već decenijama. Uvijek se iznova traže modaliteti kojim se može poboljšati zdravlje pojedinaca, porodica i zajednice. U SAD-u postoje modaliteti za pomoć ljudima s niskim prihodima ili onima koji nemaju prihode kako bi imali pristup zdravstvenim uslugama jednako kao i drugi.

Nijedan sistem nije idealan, ali mene uvijek nanovo oduševljava uloga institucija javnog zdravstva da unaprijede zdravlje i odbrane stanovništvo od onoga što ugrožava njihovo zdravlje.

Javno zdravstvo u Americi konstantno radi za dobrobit cjelokupnog stanovništva, osigurava njegovu sigurnost i štiti ga od širenja zaraznih bolesti i opasnosti po okoliš te pomaže da se osigura pristup sigurnoj i kvalitetnoj njezi za dobrobit stanovništva. Praktično, odgovoran je da odbrani stanovništva od onoga što ugrožava njegovo zdravlje.

Ovo nikada nije završen proces i ne treba da bude. Svaka zemlja, pa i Bosna i Hercegovina, treba da stalno iznalazi načine kako da unaprijedi zdravlje ljudi i učini visokokvalitetnu primarnu zdravstvenu zaštitu pristupačnu svakom čovjeku.

Teško je porediti dva sistema. Moramo imati u vidu da su SAD zemlja s ogromnim resursima i u stalnom procesu razvoja i inovacija. Put pacijenta kroz svaki zdravstveni sistem u bilo kojoj državi nije lagan proces.

Prednost uređenih sistema je ta što se konstantno ulaže u prevenciju, timski rad, edukaciju zdravstvenih radnika, a u centru sistema ili zdravstvenog tima je pacijent o kojem brinu i dijele odgovornost svi u tom sistemu, a pacijent je direktno uključen u donošenje svih odluka koje se tiču njegovog zdravlja.

-klix.ba

(Visited 12 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on google
Google

Comments