Koji su najteži strani jezici?

24 sep

Postoje lakši i teži strani jezici. Oni teži, naravno, nisu nesavladivi, pogotovo u dobroj školi s odličnim profesorima! U ovom članku pogledaj koji su od jezika pri vrhu ljestvice ”najtežih”! 

Učenje jezika prekrasan je proces koji zahtijeva trud, a neki jezici zahtijevaju i više truda nego inače. Ponekad je to individualna stvar, no u većini će slučajeva isti jezici za većinu polaznika predstavljati malo veći izazov. Za ljude iz Hrvatske izazov će biti, primjerice kineski jezik, a za Kineze svakako hrvatski jezik, odnosno svi slavenski jezici. Razmislite kako biste Kinezu objasnili hrvatske padeže ili kako biste vi savladali kineska slova. Faktori koji neki svjetski jezik čine teškim povezani su i s vašim materinskim jezikom, odnosno time koliko je drugi jezik različit od materinskog i postoji li išta u njegovoj gramatici ili vokabularu što nam je prepoznatljivo. Sastavili smo popis pet ”najtežih” svjetskih jezika:

Kineski jezik – Ne prepoznajemo pismo, a ni hrvatski i kineski vokabular nemaju dodirnih točaka. Gramatika slavenskih jezika ne podudara se s gramatikom sinotibetskih – jednostavnija je, nema padeža, rodova, množine i jednine.
Arapski jezik – Jezik s prekrasnom estetikom koji nas tjera da pišemo s desna na lijevo. U većini pisanih dokumenata arapski ne sadrži samoglasnike, ima tri vrste slova „h“ i čak 10 glagolskih formi.
Perzijski jezik – poznat i kao farsi. Izgledom je sličan arapskom jer koristi modificiranu verziju arapskog pisma, no zapravo je podosta drugačiji jezik. Vrlo je melodičan i lijep, bio je jezik poezije na mnogim istočnim dvorovima.
Turski jezik – vrlo mladi jezik koji je svoju današnju formu dobio tek 1928. godine. U Hrvatskoj je poznat i kao jedan od „jezika sapunica“. Turski kao aglutinativni jezik funkcionira na principu dodavanja nastavaka. Dok ćete u hrvatskom reći: „ona koju sam volio“ s četiri riječi, na turskom vam je dovoljna jedna riječ: „sevdiğim“.
Mađarski jezik – Ako ste bili u Mađarskoj vjerojatno ste primijetili da vam nijedna riječ nije poznata i da nije baš lako „pokupiti“ neke izraze. Mađarski, za razliku od ostalih europskih jezika, ne pripada indoeuropskoj porodici jezika, već ugrofinskoj. Ima toliko padeža da se lingvisti ne mogu ni dogovoriti koliko (brojke se kreću od 18-24). Jezik naših susjeda barem nam je, ako ništa drugo, geografski blizu, pa uvijek možemo skočiti i pokušati uhvatiti koju zgodnu frazu.

Bez obzira na težinu, svaki je jezik bogatstvo i uz pravu motivaciju i volju moguće ga je svladati. Učenje stranih jezika doprinosi našem razvitku, jačanju intelekta i čini nas boljima. Kroz jezik ne učimo samo gramatiku i vokabular, već kulturu i tradiciju jednog naroda. Učenje jezika uvijek potiče daljnji interes i tjera nas da otkrivamo i želimo više.

Ako te ovaj članak zainteresirao za učenje nekog stranog jezika, pronađi pravi tečaj za sebe u našoj paleti jezika!

-/intellecta.hr/

(Visited 331 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments