Kako učiti iz svojih grešaka, umjesto da samo razmišljate o njima

27 nov

Greške su normalan dio našeg iskustva. Ali ako se fokusirate na svoje greške i teško vam je da razmišljate o bilo čemu drugom, to se zove ruminacija. Ako nas poslodavac ili poslovni partner uvrijedi, na primjer, možemo da vrtimo tu scenu iznova i iznova u glavi. Možemo da ponovimo ono što je ta osoba rekla, šta smo mogli da kažemo drugačije, i tako dalje.. Iako je razmišljanje o problemu potpuno normalno, ono takođe može biti znak nekoliko stanja mentalnog zdravlja, uključujući anksioznost i depresivne poremećaje, posttraumatski stresni poremećaj, opsesivno-kompulsivne poremećaje i fobije.

– Uobičajeno je da ljudi budu kritični ili razmišljaju kada naprave grešku u pokušaju da isprave ili spriječe da se loša situacija ponovi – kaže dr Frenk Anderson, psihijatar sa Harvarda i međunarodno priznati autor, koji će biti gost B2B Akademije za somatsko liderstvo 9. decembra na online predavanju sa temom povjerenja u liderstvu.

Anderson dodaje da je deo razloga zbog kojeg možda nećete moći da “pustite” greške onoliko brzo koliko želite je taj što je to zapravo jer su greške dio rješenja. Umjesto da razmišljate, evo 9 saveta koji će vam pomoći da naučite (i nastavite dalje) iz svojih grešaka.

Savjet #1: Prepoznajte da je razmišljanje samo dio vas

– U svom umu, odvojite svoje razmišljanje od toga ko ste kao osoba (tj. od sebe). Identifikujte svoju sklonost da razmišljate kao samo jedan aspekt vaše ličnosti. Nije važno ko ste ili šta uvijek radite, već samo dio vas – kaže dr Anderson i dodaje: – Držite se uverenja da smo svi sastavljeni od “jezgra sebe i niza različitih dijelova”, ili aspekti naše ličnosti koji su u interakciji jedni sa drugima i sa svijetom u kome žive.

Savjet #2: Napravite plan akcije za rešavanje problema koji se može riješiti

– Kreirajte mjerljive ciljeve na čijem ostvarivanju možete raditi. Ciljevi mogu, ali ne moraju imati veze sa greškom ili problemom o kome ste razmišljali.

Savjet #3: Dnevnik o svom razmišljanju

– Počnite da podstičete samosvest tako što ćete postati radoznali o svojoj tendenciji da razmišljate – kaže dr Anderson.

– Zašto je taj osećaj tu? Koliko je dugo prisutan u meni? Šta pokušavam da postignem? Možete da vodite dnevnik, možete interno razgovarati sa njim jer interno pomeranje fokusa, radoznalost i učenje o delu vas koji razmišlja počinje da podstiče bolje razumijevanje njegove uloge i funkcije.

Savjet #4: Imajte saosjećanja prema sebi

– Kada počnete da saznajete više o porijeklu svog razmišljanja, pošaljite mu ljubav, saosjećanje i pozitivno poštovanje, čak i ako to ima negativan uticaj na vaš život – kaže dr Anderson.

Kako dodaje, slanje saosećanja prema delu vas koji preživljava, omogućava mu da se opusti, omekša i oseća se cijenjenim. Ovo otvara vrata samopovezivanju, samosvijesti i počecima odnosa između vas i djela vas koji preživljava.

Savjet #5: Fizički vježbajte

Pokreni se radeći nešto fizičko, bilo da je to hodanje, trčanje, biciklizam, plivanje, joga ili ples! Fizička aktivnost oslobađa hemikalije za dobar osjećaj u mozgu, koje smanjuju osjećaj depresije i anksioznosti.

Savjet #6: Odvratite se od svojih misli radeći nešto prijatno

Uključite se u aktivnost koja zahteva mnogo vašeg mentalnog napora i fokusa. To može biti igranje video igrice, gledanje filma ili razgovor sa prijateljem ili članom porodice.

Savjet #7: Vežbajte “pravilo uživanja”

Ljudi osjećaju da treba da nastave da razmišljaju kako bi riješili svoje probleme. Istraživanja su pokazala da to što ljudi usvoje drugačije pravilo zaustavljanja može zaustaviti ovakvu vrstu razmišljanja. Umjesto da se pitamo: “Da li sam dovoljno razmišljao o ovome?”, moramo da pitamo “Da li uživam razmišljajući o ovome?”. Ovo zaustavlja razmišljanje.

Savjet #8: Saznajte koji je “strah” vašeg razmišljanja

Pitajte dio sebe koji preživljava: “Čega se plašite da će se dogoditi ako prestanete da preživljavate grešku?” Odgovor obično otkriva razlog zašto taj dio postoji i ranjivost koju pokušava da zadrži.

– Možda ćete čuti: “Ako prestanem da razmišljam, bojim se da ćemo propasti, ljudi nas neće voljeti, a mi ćemo se osjećati neadekvatno”. Kada smo u mogućnosti da pristupimo osnovnom uzroku ruminacije, to nam daje priliku da se pozabavimo ranom koja je u osnovi – kaže dr Anderson.

Savjet #9: Edukujte se o temama koje se tiču mentalnog zdravlja da biste bolje razumeli sebe i svoj stil u liderstvu i životu

Umjesto da greške vidite kao neuspehe koje ne možete napustiti, možete ih posmatrati kao lekcije za učenje i odskočne daske koje vas uče oblastima vašeg života u kojima postoji prostor za rast. Zato vam preporučujemo da slušate savjete eksperata, pohađate i edukacije ali i potražite stručnu pomoć, ukoliko je to neophodno.

mreza-mira.net

(Visited 16 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on google
Google

Comments