Ekonomistica se okrenula permakulturi, a evo kako je riješila problem nedostatka radnika

8 jul

Prije 14 godina, ekonomistica Zdenka Dodig, otišla je korak dalje od klasičnog, ekološkog uzgoja povrća i voća te je počela stvarati permakulturno imanje. No, ono što ovaj OPG također izdvaja od svih ostalih način je na koji je vlasnica gospodarstva, po uzoru na neke uspješne, male farme u svijetu, riješila problem nedostatka radne snage.

Sve do prije četiri godine diplomirana ekonomistica Zdenka Dodig radila je u struci, bavila se marketingom te bila prevoditelj za nekoliko stranih organizacija, uključujući i britanski Home Office. Kako bi, nakon stresnog i napornog radnog dana, bar na kratko, mogla pobjeći u mir, odlučila je, u okolici Zagreba, kupiti komad zemlje. No, hobi-vrtlarenje ubrzo je preraslo u nešto mnogo veće, otvorivši  sasvim nove poslovne horizonte.

Vrlo brzo sam uvidjela da me rad na zemlji opušta, moćnije od bilo čega drugog, pa sam svoju malu oazu, u selu Gradići pokraj Velike Gorice, odlučila širiti. Korak po korak, vlastitim sam sredstvima kupovala parcele i okrupnjavala posjed. Temelji da moj hobi preraste u pravi, mali poslovni pogon bili su postavljeni te sam ubrzo osnovala i svoj OPG“, priča ekonomistica.

Generacije i generacije iz njene obitelj od davnina su se bavile poljoprivredom, sve dok potomci djedova i baka, uključujući i njezine roditelje, nisu napustili ognjišta te su otišli na školovanje u gradove, gdje su, stekavši zanimanja, ostali raditi. Zdenkina odluka da se, iako je odrasla u gradu, vrati zemlji i poljoprivredi, u početku stoga nije naišla na razumijevanje njenih ukućana.

Prvo je posadila 800 stabala krušaka, a onda i 400 stabala bresaka

Odabirom mog novog zanimanja moja obitelj nije bila oduševljena, no shvatili su da moju odluku da se okrenem poljoprivredi ne mogu promijeniti. Godine 2005. registrirala sam OPG Zdenka Dodig. Vlastitim sam sredstvima te godine podigla nasade krušaka – na dvije parcele zasađeno je 800 stabala, imanje je kompletno ograđeno, uvedeno je navodnjavanje kap po kap. Nakon samo godinu dana nasad je, u konkurenciji od par tisuća nasada voća u Hrvatskoj, bio izabran kao jedan od 10 najljepših voćnjaka u zemlji u izboru stručnog žirija emisije “Dobro jutro Hrvatska”. Kao sljedeći korak podignut je, ograđen i postavljen pod navodnjavanje kap-po-kap i nasad bresaka – 400 stabala u cilju povećanja asortimana ekoloških proizvoda“, kaže nam vlasnica OPG-a, koji se, kako ističe, od 2008. nalazi u sustavu čiste ekološke proizvodnje s potvrdnicama koje, u kontinuitetu, za svaku godinu, ima sve do danas.

Raznolikost kulturnih vrsta i ekološka ravnoteža

Na mom se gospodarstvu bavim proizvodnjom voća, povrća i prerađevina, bez uporabe pesticida, herbicida, srodnih supstanci i umjetnih gnojiva. Proizvodim povrće svih vrsta, a od voća pretežno kruške i breskve. Važno je napomenuti da održavam trajnu plodnost tla na kojem se proizvodi povrće i voće, njegujem raznolikost kulturnih vrsta i ekološku ravnotežu. Slijedim misao da tlo, raslinje, živi organizmi i čovjek čine dijelove jedne cjeline koji su u tijesnom međusobnom odnosu i vjerujem da čovjek, kao dio koji može u najvećoj mjeri mijenjati okolinu, ima veliku odgovornost prema biljkama i domaćim životinjama, baš kao i prema kulturnom naslijeđu koje moramo neoštećeno sačuvati za buduće generacije. To je vrlo važno, jer je zdravlje cjelokupnog sustava ovisno o zdravlju svakog pojedinog dijela tog sustava“, kaže vlasnica jednog od samo dva OPG-a u Gradićima koji imaju registriranu poljoprivrednu aktivnost.

U tom malom selu slika je, prije 30-tak godina, bila drugačija, no od pedesetak krava, koliko ih je u Gradićima tada bilo, danas, na žalost, više nema niti jedne.

Rad na OPG-u Zdenke Dodig značajno se, kaže vlasnica, razlikuje od klasičnog ekološkog uzgoja povrća i voća. Za nju zemlja nije samo podloga za rast biljaka iz koje se izvlači što je više moguće proizvoda, zemlja je, kaže Zdenka, živi organizam u kojemu postoji tisuće malih bića koja moraju biti zdrava, kako bi i čitav sustav zemlje bio zdrav te nam potom dao zdrav i ukusan plod.

Sve po eko-standardima

Iako je gospodarstvo od 2008. godine, u čistom ekološkom statusu, na Zdenkinom se imanju, cijelo desetljeće prije dobivanja prvog eko certifikata, povrće i voće uzgajalo u skladu sa svim eko standardima.

Gnojimo zrelim kompostom iz vlastite proizvodnje, kamenim brašnom, gnojnicama od bilja, algama, stajskim gnojivom i slično, a stabla gnojimo i preko kore. Kako bi se omogućilo korisnim mikroorganizmima da se razvijaju, tlo se rahli prekopavanjem vilama. Redovno upotrebljavam i podrivač za prorahljivanje zemlje. Kako bih biljke zaštitila od smrzavanja i isušivanja zastirem ih slamom i kompostom. Mnoštvo grmova lavande, melise, nevena, ružmarina i kadulje privlači korisne kukce, jato kokoši održava zdravlje voćnjaka, a dvadesetak indijskih pataka drži pod kontrolom populaciju puževa. OPG je već sada poprimio oblike malog proizvodnog pogona,  provodi permakulturni uzgoj bilja, što čini bitnu razliku u kvaliteti u odnosu na drugu ekološku ponudu. No, izgradnja permakulturnog imanja je dugotrajan proces, traje najmanje sedam godina za povrće, a za biljke stablašice i duže, tako da je potrebno najmanje 30 godina da se postigne puni efekt suživota biljaka i životinja“, kaže nam vlasnica OPG-a koja brine baš o svakoj kariki u lancu proizvodnje zdravih, eko-namirnica.

Uz prodaju na vlastitom prodajnom mjestu u Zagrebu te na kućnom pragu, Zdenka proizvode s imanja svakog tjedna dostavlja i svojim vjernim kupcima u gradove širom Hrvatske, od Osijeka do Dubrovnika. Zahvaljujući donatoru iz inozemstva dio svojih proizvoda daje i u humanitarne svrhe, a proizvodima opskrbljuje i domove te pučke samoposluge Caritasa.

Površine na kojima uzgaja povrće nekada su bile zadružni pašnjaci

Uz veliku pomoć Grada Velike Gorice, Zagrebačke Županije i Agencije za plaćanja u poljoprivredi na imanju su izgrađeni i plastenici. U proljeće se, u šest velikih plastenika, proizvode presadnice, dok se, tijekom ljeta, u tim plastenicima uzgajaju rajčica, paprika, patlidžan i ostalo sezonsko povrće, a na ovom se OPG-u čak i preko zime radi bez zastoja.

Voćnjaci krušaka i bresaka te povrtnjaci prostiru se na površini od preko 9 500 četvornih metara. Površine na kojima uzgajam povrće nekada su bile zadružni pašnjaci, te ih se više desetljeća nije obrađivalo. Što se tiče sjemena, pored vlastitog, u proizvodnji koristimo sjemenademetar certifikata koje distribuira slovenska firma AMARANT, čiji je zastupnik, od nedavno, moj OPG. Na imanju također provodimo i edukaciju te organiziramo praktični rad za studente Agronomskog fakulteta. Otvorili smo svoja vrata i volonterima koji većinom dolaze iz inozemstva, a kroz rad ih vodi stručna osoba  koja ih upoznaje s vještinama i trikovima uspješnog uzgoja ukusnog i zdravog povrća. Ovdje se održavaju i tečajevi i radionice iz područja uzgoja voća i povrća, a svake godine, u jesen, imanje posjeti Zavod za povrćarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu i tada 50-tak studenata razgleda farmu“, kaže Zdenka Dodig s ponosom ističući kako je, upravo njeno imanje, prije četiri godine posjetila i delegacija predstavnika 10 udruga japanskih poljoprivrednika.

Problem s kojim se i vlasnica ovog OPG-a suočava je nedostatak radne snage, no ona ga je riješila na vrlo inovativan način.

Započela je program volonterskog rada na farmi

Posljednjih nekoliko godina na zagrebačkom području primjećuje se pad ponude na tržištu rada u poljoprivredi. Starije generacije polako posustaju, a mlade nisu motivirane za rad u poljoprivredi te je vrlo teško pronaći stalnog djelatnika. Stoga sam, u proljeće 2011., započela s aktivnim programom volonterskog rada na farmi. Pokazalo se da je interes lokalnih i stranih volontera izniman. Član sam Hrvatske volonterske udruge, a intenzivnu suradnju sada imam i s međunarodnom volonterskom organizacijom poljoprivrednika u organskoj proizvodnji, ‘WWOOFERS’ te preko njih kod nas volontira veliki broj mladih ljudi iz svih krajeva svijeta. Procjenjujem da će, u godinama koje dolaze, biti sve teže pronaći profesionalnu radnu snagu te se i u buduće planiram oslanjati na volontere, koji su daleko više motivirani. Ovakav model rada već je poznat u svijetu, takve farme srednje veličine, postoje i u susjednoj nam Italiji“, kaže poljoprivrednica, ističući kako volonteri, koji čine osnovu njene radne snage, budući da dolaze iz čitavog svijeta, ujedno indirektno i promoviraju našu zemlju te njene potencijale.

Volonteri dolaze iz čitavog svijeta

Kako to rade Austrijanci

Uz primjer talijanskih farmi, vlasnica ovog OPG-a ističe i zanimljiv primjer iz Austrije.

Bila sam na prezentaciji jednog zanimljivog projekta kojeg su Austrijanci proveli u svojoj zemlji. Oni su, naime, jednu čitavu regiju učinili ekološkom. Projekt počinje tako da se poljoprivredniku kamionima doveze kompost na kojem on proizvede povrće i voće. Kamion potom dođe po proizvode te ih, s poljoprivrednikovog kućnog praga, odveze u Spar, gdje čitavi timovi odrade pakiranje i kompletnu marketinšku kampanju ‘Proizvedeno na kompostu – najzdravije za vašu obitelj’ . Na kraju priče seljak od Spara na račun dobije novac, plati porez državi i čitav ciklus počinje ponovno. Sve je transparentno, porez se redovito i bez problema naplaćuje i svi su sretni i zadovoljni. Kod nas se počeci sličnog pristupa vide u Slavoniji, gdje se ekološkim poljoprivrednicima omogućilo da snabdijevaju bolnice, u Osijeku, primjerice, postoji organizirana eko tržnica iza koje stoji grad. No, u Zagrebu, na žalost, tako nešto još uvijek ne postoji te svatko može kupcu tvrditi da je eko proizvođač, pri čemu kupac nema načina da to provjeri“, upozorava Zdenka Dodig.

Problem je, nastavlja, i to što ne postoje agro-banke koje bi financirale sezonu i omogućile seljaku da premosti dugi period kada povrće i voće raste i kada se mora konstantno ulagati, a rezultati će biti vidljivi tek za par mjeseci.

Ekonomistica se stoga nada da će njen OPG pronaći investitora ili partnera za projekte koje bi željela realizirati, no zbog financija su joj još uvijek nedostižni, poput primjerice izgradnje akumulacionog jezera za patke i guske, uvođenja solarnih panela, uvođenja LED osvjetljenja u plastenike, ili postavljanja bio majlera – sistema zagrijavanja plastenika na osnovi raspada bio mase – što bi, kaže Zdenka Dodig, ne samo povećalo produktivnost i smanjilo troškove, nego i postavilo njenu farmu u rang dobro organiziranih zapadnoeuropskih farmi.

Autor: Sanja Rapaić

Agroklub.com

(Visited 56 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments

Autor Meris Bećović