Edina trenutno radi u IT kompaniji Klika u Sarajevu na poziciji Lead Backend Software Developer-ke. U nastavku pročitajte Edininu priču o promjeni karijere i neočekivanom prelasku iz ekonomskog u informatički svijet.
Možete li nam reći kako Vas je život odveo u IT industriju?
Ja sam inače po prvoj struci diplomirana ekonomistica. Na trećoj godini Ekonomskog fakulteta u Sarajevu sam počela volontirati u jednoj računovodstvenoj agenciji gdje sam usavršila svoje znanje iz Excela. Upravo taj trenutak je kasnije označio prekretnicu u mom životu i usmjerio me u pravcu tehnologija, iako tada nisam bila toga svjesna.
Poslije završetka fakulteta sam radila na različitim poslovima na kojima sam uvidjela da se pojedini zadaci stalno ponavljaju i oduzimaju mi previše vremena. Kada sam radila kao marketing kontrolerka iskoristila sam svoje znanje iz Excela da napravim jedan sistem uz pomoć kojeg smo trošili samo 15 minuta dnevno na naše marketinške kampanje umjesto 4 sata. Također, kada sam vodila finansijsko poslovanje u drugoj kompaniji služili smo se računovodstvenim programom koji je bio jako skup, ali koji nismo u potpunosti koristili. Ponovo sam napravila sistem u Excelu koji je bio dovoljan za naše potrebe i tako smanjila troškove firme. Vremenom sam se počela pitati šta bih sve tek mogla napraviti ukoliko bih znala nešto više. Upravo tada sam odlučila upisati i Fakultet informacijskih tehnologija (FIT) u Mostaru i od tada sam jednostavno zaljubljena u mogućnosti koje nam tehnnologija nudi za rješavanje različitih problema, ne samo u biznisu, nego i u svakodnevnom životu.
Kakve su bile reakcije okoline na odluku da promijenite svoj karijerni put?
Uvijek sam imala punu podršku porodice i prijatelja, pa je tako bilo i u ovom slučaju. Roditelji, muž i cijela porodica su bili u svakom trenutku uz mene, davali su mi bezgraničnu podršku, kako finansijsku, tako i emotivnu, toliko da slobodno mogu reći da bez njihove podrške sigurno ne bih bila tu gdje jesam danas.
Šta obuhvata Vaša pozicija Software Developer-ke?
Trenutno radim kao Lead Backend Developer-ka u Kliki, na fintech projektu za jednu od evropskih banaka koja je jedna od pionira u fintech-bankarstvu. Sistem koji razvijamo, mobilno bankarstvo, jeste za jednu od afričkih država i to je prvi ovakav projekat u tom podneblju. Moj svakodnevni posao uključuje dizajniranje, razvoj i testiranje feature-a koji obezbjeđuju resurse za frontend biznis, u ovom slučaju, mobilne aplikacije. Prije ovoga sam radila na poziciji Site Reliability Engeneer-a, za istu banku, ali za klijenta iz arapskog svijeta, na sistemu koji je u prošloj godini osvojio nagradu za inovativnost u području bankarstva.
Šta je Vaš najveći izazov u poslu danas?
Moj najveći izazov je pomiriti naizgled suprotstavljena razmišljanja ekonomistice i inžinjerke. S ekonomske strane, uvijek nastojim da budem produktivna, da snizim troškove i da što manje vremena uložim u nešto, a da zauzvrat dobijem što više. S inžinjerske strane pokušavam da sve napravim što perfektnijim, ali za odličan rezultat ipak je potrebno malo više vremena. Zato je moj glavni izazov odrediti kada stati, kada je nešto što kreiram ‘dovoljno dobro’.
“Moj najveći izazov je da odbacim stare mehanizme i naučim mozak da stvari sagleda iz jednog potpuno novog ugla.”
Koje su prednosti rada u IT sektoru?
Prvenstveno, IT struka je jako tražena. Većina poslodavaca se prema svojim zaposlenicima odnose s poštovanjem i ne gledaju nas kao potrošnu robu kao što to zna biti slučaj u drugim strukama. IT poslodavci su uglavnom mlađe osobe koje imaju drugačiju svijest o poslovanju i vođenju biznisa. Klika je, na primjer, u nešto više od pet godina od osnivanja, uspjela da se na tržištu pozicionira kao lider, što je moguće jedino ako je leadership dobar i radnici najbolji u svojoj branši. U jednom takvom okruženju, nemoguće je ne biti uspješan.
“IT stručnjaci nisu tako lako zamjenjivi i poslodavci nas ne gledaju kao potrošnu robu.”
Međutim, pored svih standardnih prednosti koje ovaj sektor nudi – poštivanje radničkih prava, sigurnost posla, redovita i visoka prosječna primanja, slobodno i fleksibilno radno vrijeme, zagarantovana godina dana porodiljskog, različite društvene aktivnosti i sl., čini mi se da je za mene najveća prednost to što takoreći ‘živimo u budućnosti’ – u prvim linijama smo oblikovanja naše buduće stvarnosti. Internet of things, fintech i ostale nevjerovatne stvari su u ovom svijetu svakodnevnica.
Gdje se vidite u narednih 5 godina?
Sudeći po tome gdje sam se vidjela prije 5 godina i gdje sam sada, stvarno mi je teško reći. Da ste me pitali ovo pitanje kada sam, na primjer, radila kao marketing kontrolerka, rekla bih vjerovatno da želim produbiti znanje o uticaju marketinga na kupovne navike potrošača i kako te informacije iskoristiti za rast prihoda kompanije. Godinu dana poslije upisivala sam drugi fakultet i sad sam ovdje, programiram. Sada želim ostati u IT struci i tu napredovati, ali sudeći po mojoj historiji i odlukama, ne mogu ništa obećati. Kao što vidite, gdje želim biti gotovo da se nikad ne poklopi sa onim gdje jesam i stvarno je teško reći gdje ću biti za 5 godina. Ako sam išta naučila iz svoje prošlosti, to je da će mi budućnost vjerovatno biti potpuno drugačija od one koju zamišljam.
Da li imate neki savjet ili poruku za kraj?
Savjetovala bih svima da se osmjele i usude, jer ako ste uporni u nečemu što želite, sigurno je da ćete uspjeti. Jedini način za neuspjeh je odustajanje. Za ostvarenje cilja je jedino stvarno potrebna upornost. Podijelit ću s vama jedan savjet koji sam dobila od svog oca koji i dan-danas primjenjujem u skoro svim životnim situacijama. Dok sam bila još sasvim mala djevojčica, voljela sam s njim da popravljam pokvarene stvari. Jednom smo tako popravljali pokvaren usisivač i u jednom trenutku sam htjela odustati, jer usisivač naprosto nije radio, a onda mi je rekao rečenicu za koju sigurno nije ni svjestan koliko mi je puta pomogla u određenim situacijama: “Kćeri, usisivač je napravio čovjek. Ako ga je napravio čovjek, ima neku svoju logiku. Mi samo treba da otkrijemo tu logiku i onda je primijenimo na popravljanje usisivača.” Ta, za njega nebitna, rečenica mi se toliko duboko urezala u pamćenje da i danas na taj način pristupam rješavanju svih problema – prvo pokušam shvatiti logiku koja stoji iza problema, a poslije je lako.
-itkarijera.ba
