Da li previše koristimo društvene mreže?

4 maj

Više od milijardu ljudi dnevno šeruje, tvituje, objavljuje storije i fotografije, a još dvije milijarde ljudi to čini barem jednom nedjeljno. Da li su društvene mreže zapravo postale centar naših života, zabave, druženja i komunikacije?

Umreženi bilo gdje
Činjenica je da se od sadržaja sa interneta i društvenih mreža više ne može pobjeći. Ovolika popularnost smartfona, tableta i raznih računara – a sve kako bi se koristio Facebook, Twitter, Instagram, YouTube – odavno je i ogroman biznis. Samo prošle godine na tržištu SAD je prodano pametnih uređaja u vrijednosti od 77.5 milijardi dolara. U EU se ta cifra kreće između 38 i 42 milijarde eura, sa trendom rasta od 32% do 2025. godine. Zanimljivo je i da zemlje Istočne Evrope ne zaostaju puno, jer su ovim zemljama na tržištu proda smart uređaja za čitavih 33 milijarde eura. Ono što je specifično na Balkanu je i činjenica da se godišnje proda više od 100 hiljada polovnih smartfona, uglavnom nešto starijih modela, a ovo je mnogima i jedini način da priušte smartfon sebi ili članovima porodice. U EU, zbog strogih zakona o reciklaži i elektronskom otpadu, ‘preprodaje’ uređaja gotovo da i nema, već se stariji smartfoni ‘vraćaju’ operateru uz popust za novi (trade-in programs).

Pretjerujemo, ali ne mnogo
Sa ovolikim brojem uređaja, nije iznenađenje i da dobar dio dana provodimo ‘ulogovani’. U prosjeku dnevno provedemo 2 sata i 51 minut koristeći smartfon ili računar, a više od polovine Evropljana provjerava svoj telefon više od pet puta za sat. Ono što posebno zabrinjava je i da je prosjek godina kada se dobija prvi smartfon pao sa 14 na 12, a nije rijetkost ni da djeca predškolskog uzrasta imaju svoj smart uređaj – tablet, telefon pa čak i pametni sat.

Ovolika povezanost ima i svoje negativne strane, što psiholozi nazivaju ‘efektom zasićenja’. Na Facebooku i Instagramu su i naši prijatelji, ali i članovi porodice, kolege, komšije. Mnogi zbog toga kreću u suprotnom pravcu brišu naloge na društvenim mrežama i prelaze na aplikacije za komunikaciju poput Vibera, WhatsApp i Telegram

Umjetnost na internetu
Mnogi umjetnici širom sveta su, prije svega zbog pandemije, u posljednjih godinu dana odlučili da svoja djela izlažu online. Tako muzeji u Njujorku, Rimu i Londonu nude svima širom sveta da obiđu njihovu postavku u ‘virtualnoj realnosti’. Postavke su zapravo snimljene kamerama visoke rezolucije, a onda postavljene u virtualnom izložbenom prostoru. I veliki broj muzičara se odlučilo da svoje nastupe prenose uživo preko aplikacija Instagram TV, Twitch i YouTube.

Instagram i Facebook su odlično rješenje za prikaz raznih vidova umjetnosti, budući da podržavaju video, slike, tekst pa čak i razne opcije poput VR video klipova.

Digitalni život prije realnog
Nedavno objavljena studija iz SAD je došla do zapanjujućeg otkrića. Objavljena u ‘Journal of applied and cognitive psychology’, studija zaključuje da korištenje smartfona i raznih mreža duže od dva sata dnevno, dovodi do ozbiljnih kognitivnih poremećaja – sposobnosti razumijevanja svijeta oko sebe, procjene ličnog emocionalnog stanja, te čak i do ozbiljne depresije i anksioznosti, naročito kod tinejdžera i osoba do 30 godina starosti.

To je postalo toliko često, da danas mnoge specijalizirane klinike u SAD i Evropi nude tretmane liječenja od bolesti zavisnosti nove generacije: zavisnosti od kocke, video igara i društvenih mreža.

/balkans.aljazeera.net/

(Visited 27 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments