Ajfelov toranj: Zanimljive činjenice o najposjećenijem spomeniku na svijetu

8 apr

Kada je toranj sagrađen, neki Parižani su smatrali da je ruglo i da ga treba porušiti. Danas se smatra za jedno od remek djela arhitekture u svijetu.

Ajfelov toranj, jedna od najposećenijih atrakcija u Parizu, ali i svijetu, sagrađena je 1889. godine kao eksponat za Svjetsku izložbu, povodom proslave stogodišnjice francuske revolucije. Pročitajte neke vrlo fascinantne činjenice o spomeniku koji godišnje posjeti blizu sedam miliona ljudi.

GISTAV AJFEL NIJE DIZAJNIRAO AJFELOV TORANJ

Ali jedan od njegovih zaposlenih – inženjer Moris Košlan – jeste. Zapravo, Ajfel je odbacio Košlanove originalne skice, nazvavši ih previše minimalističkim i tražeći nešto spektakularnije. Nakon što je odobrio Košlanov konačni dizajn 1884. godine, Ajfel je počeo da prodaje remek-djelo svoje kompanije.

ŠPANCI JE NISU ŽELJELI

Ajfel je prvobitno planirao da svoju kulu sagradi u Barseloni, ali su je Španci odbacili, zabrinuti da će biti nezgrapna i da će narušavati izgled grada.

SREĆOM, U PARIZU SE ODRŽAVAO SVJETSKI SAJAM

Desilo se da je Pariz tragao za monumentalnim lukom visokim 300 metara, koji bi služio kao ulaz na svjetski sajam 1989. godine, povodom 100. godišnjice Francuske revolucije. Dizajn kompanije Eiffel&Co izabran je među više od 100 konkurentksih projekata, a izgradnja je počela 28. januara 1887. godine.

Foto: Profimedia

 

TORANJ JE OSTAO VJEČNI SIMBOL PARIZA

Prvobitni planovi su predviđali da Ajfelova kula na Marsovom polju u Parizu ostane dvadeset godina, ipak, od rušenja su je sačuvali razni naučni eksperimenti koje je i sam Ajfel ohrabrivao, prije svega u razvoju telekomunikacija.

TOKOM IZGRADNJE JE POGINUO JEDAN RADNIK

Struktura je sastavljena od 18.038 dijelova od livenog gvožđa, uz pomoć dva i po miliona zakivaka. Za vrijeme izgradnje, zahvaljujući mjerama bezbednosti koje je Ajfel uveo, poginuo je samo jedan radnik, što je za to vrijeme bilo izuzetno dostignuće.

NAJVIŠA GRAĐEVINA VIŠE OD ČETIRI DECENIJE

Završena 31. marta 1889. godine, kula je bila najviša napravljena struktura na svijetu 41 godinu do završetka izgradnje Krajsler zgrade u Njujorku 1930. godine. Kula je visoka 300 metara (324 sa kasnije postavljenom televizijskom antenom), a metalna struktura je teška 7.300 tona. Do vrha vodi 1.665 stepenica.

Foto: Profimedia

 

PARIŽANI JE NISU VOLJELI

Bar ne svi. Čim su Ajfelovi planovi bili objavljeni, oko 300 nezadovoljnih Parižana potpisalo je peticiju protiv izgradnje monolitne konstrukcije, nazivajući je “beskorisnom i čudovišnom”, “zapanjujućom glupošću” i “odvratnim stubom od metala”. Čak i dvije godine nakon što je kula završena, pisac Gi de Mopasan isticao je kako svakog dana ruča isključivo ispod kule, jer je to jedino mesto odakle je ne može vidjeti.

KULA SVAKOG LJETA PORASTE OKO 15 CENTIMETARA

Zahvaljujući termalnoj ekspanziji, Ajfelova kula može da poraste i do 15 centimetara u toplim danima.

BILA JE ŽUTE BOJE

Ajfleova kula nije rođena sa tim savršenim bronzanim tenom – obojena je 18 puta, otprilike jednom na svakih sedam godina (druge boje koje je toranj nosio uključuju crveno-smeđu, žuto-oker i kestenjasto smeđu). Pitate se koliko je to farbe? Oko 60 tona pokriva površinu tornja, plus 50 kilometara užeta i 2 hektara mreže. Ali to nije jedini trošak održavanja – to je samo koliko košta svakodnevno osvjetljenje tornja.

Sva ta boja nije samo za pokazivanje – redovno nanošenje višestrukih slojeva boje štiti metal od oksidacije (koja je odgovorna za zelenu boju gospođice Slobode u Njujorku). Prema riječima samog Ajfela, “što pedantnije farbanje, to će kula duže trajati”.

NA VRHU TORNJA SE NALAZI APARTMAN

Na najvišem nivou tornja nalazi se stan koji je pripadao samom Ajfelu. On je imao apartman sa prelijepim stilskim nameštajem i koncertnim klavirom, koji je često koristio za okupljanja s uglednim ljudima tog doba, među kojima je bio i Tomas Edison. Danas se unutrašnjost ove prostorije koristi kao izložbeni prostor, gdje su, osim autentičnih predmeta, izložene i voštane figure Ajfela i njegovih savremenika.

/nationalgeographic.rs/

 

(Visited 34 times, 4 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments