11 poslovnih poteza zbog kojih je Nike postao brend

15 mar

Osnivači Nikea Bill Bowerman i Phil Knight su shvatili da obična tenisica kad se stavi u društveni i kulturni kontekst američkih urbanih naselja ima nevjerojatnu simboličku snagu i preko toga su ušli u svaki zakutak američke i globalne svijesti.

Nike je gotovo 40 godina uspio ostati relevantan kao simbol kontre, grada i atletskog karaktera. Praktički su izmislili suvremenu američku kulturu fitnesa i proširili je svijetom.

Nikeova kultura tijela temelji se na narcisoidnoj mješavini taštine, samozadovoljstva i samoglorifikacije njihovih poklonika. Generacije marketinških stručnjaka crpile su energiju iz tog specifičnog mentaliteta i zdravo atletsko tijelo pretvarali u statusni simbol, ponekad i u politički stav.

1. Počeli su kao Blue Ribbon Sports i prodavali Asics.

Nike je počeo kao mala privatna fabrika Blue Ribbon Sports. Počeli su raditi 1964. u Portlandu, kao distributeri japanskih tenisica Onitsuka Tiger, danas poznatih po manje čarobnom imenu Asics. Kompanija je preimenovana u Nike 1971.

2. Nike je nastao na atletskoj stazi u Oregonu.

Bill Bowerman bio je atletski trener na Sveučilištu u Oregonu. Među srednjeprugašima koje je trenirao bio je student Phil Knight. Njih su dvojica osnovali Nike. Bowerman je bio tehnološki genij iza njihovih tenisica a Knight je trčanje puno uspješnije zamijenio biznisom.

3. Ime mu je dao njegov prvi zaposlenik.

Phil Knight firmu je htio nazvati “Dimension 6.” Srećom, pobijedila je ideja njihova prvog zaposlenika Jeffa Johnsona koji je bio fan grčke mitologije. Nike (čita se “najki”) je uzeto iz imena grčke boginje pobjede Atene Nike.

4. Prve tenisice napravili su u tosteru za vafle.

Dok je sa suprugom 1971. pekao vafle za doručak, Bowermanu je sinula genijalna ideja: ako potplate od kaučuka stavi u toster, kockaste izbočine trkačima će omogućiti bolje prijanjanje tenisica uz stazu. Prva “Nike vafl tenisica” patentirana je 1974.

5. Carolyn Davidson dizajnirala se Swoosh za 35$.

Nikeov swoosh logo dizajnirala se studentica s Portlandskog sveučilišta Carolyn Davidson za 35 dolara. Knight i Bowerman kasnije su joj dali dionice koje danas vrijede oko 650.000 dolara.

6. ‘Just Do It’ su zadnje riječi serijskog ubojice.

Megauspješni slogan “Just Do It” nadahnut je crnom kronikom. Marketingaš koji ga je smislio u novinama poput milijuna Amerikanaca pratio suđenje serijskom ubojici Garyju Gilmoreu. Kao prvi osuđenik na smrt nakon 10-godišnjeg moratorija na smrtnu kaznu u Americi, Gilmore je 1977. pred streljačkim vodom rekao “just do it”. Ta je činjenica otkrivena 2009. u dokumentarcu “Art&Copy.”

7. U prvoj kampanji “Just Do It” trči Walt Stack (80).

Prva kampanja “Just Do It” lansirana je 1988. U reklamama je 80-godišnja atletičarska legenda Walt Stack trčao preko mosta Golden Gate.

8. Nitko dosad nije nadmašio Jordanov ugovor.

Iako službeno ne igra 2003., Michael Jordan još uvijek zrađuje 60 milijuna dolara godišnje od reklamiranja Nikea. Kompanija do danas ni sa jednim sportašem nije sklopila veći ugovor.

9. Prvi sponzorski ugovor dobio je Ilie Nastase.

Rumunjski tenisač Ilie Nastase prvi je potpisao sponzorski ugovor s Nikeom 1972. godine. Nastase je bio talentiran ali divlji igrač. Teniska federacija više ga je puta kažnajvala, suspendirala i diskvalificirala zbog ispada i to je bitno utjecalo na Nikeov buntovnički imidž.

10. Prvi su stavili pjesmu Beatlesa u TV reklamu.

Nikeova reklama za Air Max tenisice iz 1987. prva je u kojoj je korištena neka pjesma Beatlesa. Odabrali su “Revolution”.

11. Najveća Nike trgovina na svijetu je – u Londonu.

Iako je postao velika američka ikona, Nike svoju najveću trgovinu nije otvorio u SAD-u već u Oxford Streetu u Londonu. Bio je to strateški potez u globalizaciji biznisa. Gradnja trokatne trgovine od 40.000 kvadrata stajala je 10.5 milijuna funta a grada je dizajnirana kao gradski trg.

/telegram.hr/

(Visited 1 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on google
Google

Comments