Romi su u BiH najbrojnija nacionalna manjina. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine oko 9.000 ljudi su se izjasnili kao Romi, iako su podaci raznih udruženja i nevladinih organizacija prikazivali da je taj broj i do osam puta veći. Pretpostavlja se da ih danas u BiH živi oko 80. 000, ali se ponovo dovode u pitanje realni i statistički podaci koji se zasigurno nepodudaraju.
Od sedamnaest nacionalnih manjina priznatih Ustavom BiH, Romi su najbrojnija nacionalna manjina.
Romi u ratu 1992. – 1995.
Kao žrtve prethodnog rata isključivo se pominju pripadnici tri konstitutivna naroda u BiH. Za vrijeme rata borili su se zajedno sa pripadnicima sve tri vojske. Ratni zločini nad Romima do sada su malo poznati javnosti. Justice Report je medij koji se bavi istraživanjem i objavljivanjem vijesti, analizom i produkcijom radio – televizijskog sadržaja o suđenjima za ratne zločine i srodnim temama u BiH. Njihova istraživanja često se koriste kao najrelevantnija. Prema njihovom podacima, prije rata, većina Roma je živjela na teritoriji današnje RS, a danas ih većina živi na teritoriji FBiH.
Najviše Roma je stradalo u Doboju, Bratuncu, Banjoj Luci i Bijeljini, a prva žrtva sukoba u Bijeljini bila je romske nacionalnosti. Tačan broj stradalih Roma još nije zvanično saopšten.
Romi danas
Iako su Romi najbrojnija nacionalna manjina, najmanje ih se školuje i radi, većina ih živi na rubu egzistencije, a mnoštvo predrasuda prema njima i diskriminacija su njihova svakodnevnica.
„Dekada 2005. – 2015.“ je projekat Evropske unije kom je pristupilo deset zemalja članica i potencijalnih kandidata među kojima je i BiH. Ovaj projekat je donekle poboljšao položaj Roma, što pravno, tako i ekonomaki, ali težak život ove populacije je nastavljen i zasigurno će trajati još mnogo godina.
Obrazovanje je na veoma niskim granama. Međutim, osim loše materijalne situacije, mnogi roditelji su neinformisani o prednostima školstva i obrazovanja i zato rađe biraju da njihova djeca ne idu u školu, već ako je moguće da svoju sreću potraže u inostranstvu. Tako često i biva. Njemačka, Švedska i Austrija su postale glavne destinacije za trajno iseljavanje Roma sa ovih prostora, a tamo ih obično čekaju poslovi prilagođeni njihovom „obrazovanju“. Međutim glavni razlog za odlazak iz zemlje su i socijalna davanja koja su znatno veća od naših.
Podaci preuzeti iz Specijalnog izvještaja o položaju Roma u Bosni i Hercegovini koju je radila Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH uz podršku misije OSCE BiH / Ureda za demokratske institucije i ljudska prava, a u okviru projekta “Najbolje prakse za uključenje Roma” (2013) :
– U Banjoj Luci osnovnu školu pohađa 31 učenik, srednju 15 i 5 se školuje na fakultetu
– U Donjem Vakufu osnovnu školu pohađa 58 učenika, 17 srednju školu i 4 se obrazuju na fakultetu
– U Bijeljini osnovnu školu pohađa 116, a srednju 5 učenika
– U Zenici 70 učenika je u osnovnoj školi, 10 u srednjoj te 3 studenta
– U Bihaću 42 učenika pohađa osnovnu, 5 srednju školu i 3 studenta
– U Gradišci 50 učenika pohađa osnovnu, 30 srednju i 5 studenata
– U Brčko distriktu BiH 220 učenika pohađa osnovnu, 9 srednju i 1 student
– Na nivou Tuzlanskog kantona preko 800 učenika pohađa osnovnu školu, 100 srednju, 5 studenata i 1 postdiplomac
Romi u Bijeljini
Danas u Bijeljini živi oko 3.000 Roma. Oni takođe dijele iste probleme kao i njihovi sunarodnici širom BiH. Najveći broj Roma živi u naseljima Tombak i Bogdanovića plac.
Sakupljanje sekundarnih sirovina još uvijek je za mnogo Rome jedini izvor prihoda. Tek poneki pojedinac ima stalno zaposlenje, a u javnoj upravi nema zaposlenih Roma. Mnogi od njih već su emigrirali u zemlje Evropske unije, a najviše u Njemačku i Austriju.
Veliki značaj u obrazovanju Roma na području grada Bijeljina ima Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“.
Osnovano je 2005. godine od strane roditelje učenika romske nacionalnosti. Ciljevi ovog udruženja su: uključivanje romske djece u obrazovni sistem BiH, podizanje svjesti o važnosti obrazovanja među romskom populacijom, zaštita i promovisanje prava nacionalnih manjina, naročito Roma, organizovanje svih vrsta edukativnog rada, izgradnja kapaciteta romske omladine u BiH…
Sanita Smajić iz Bijeljine je uspješna studentkinja romske nacionalnosti.
Studira Predškolsko obrazovanje na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, u Bijeljini i prva je godina.
„Na početku nisam imala veliku podršku od roditelja i prijetelja pri odluci da upišem fakultet, ali sad je imam i ona mi mnogo znači. Smatram da je bilo koji stepen obrazovanja bitan za svakog čovjeka, tako i za nas Rome. Za mene je veoma važna moralna i finansijska podrška koju su mi konstantno pružali iz UG „Otaharin“. Mnogo sam im zahvalna, a posebno direktoru Draganu Jokoviću.“
Danas većina ljudi smatra da među Romima vlada tradicionalna antiobrazovna naklonjenost, pritom zanemarujući činjenicu da ih je većina socijalno ugrožena. Šta ti misliš o ovoj aktuelnoj predrasudi?
„Smatram da većina ljudi griješi pri takvom stavu. Bići kratka i jasna, svi bismo mi željeli da se obrazujemo, nezavisno o stepenu, ali nemamo adekvatne uslove za to
