Kako mahala razmišlja?

1 jun
Emina Sarajlić

Koliko čovjek može da sebe ostavi po strani i prikloni se modernom svijetu i životu? Koliko se moderni svijet i život mogu prikloniti jednoj osobi? Živimo u svijetu sačinjenom od prava, predrasuda i mišljenja. Lično sam sama jedna od onih koja je poprilično kontradiktorna: podržavam svaku vrstu ljudskih prava ali “uživam i mjere opreza” u svemu tome. Naravno, to je samo moje lično mišljenje, a naišla sam na jednak broj ljudi koji se slažu sa mnom kao i jednak broj koji su apsolutno kontra mene. Razmišljajući i razbijajući glavu, odlučila sam sprovesti jednu anonimnu anketu da vidim šta se još krije u glavama mojih vršnjaka, vršnjakinja i ljudi oko mene.

Da li se društvo apsolutno u nečemu slaže ili smo, apsolutno podijeljenih mišljenja u svakom smislu? Koliko je bitno da vjerujemo u ono što kažemo, i koliko nas ponekad vjerovanja sprečavaju da vjerujemo? Posljednje generacije starog milenijuma nisu više male − svi su punoljetni i odrasli u rapidno mijenjajućem svijetu ranih 2000-tih. Za Bosnu je specifično što su se održala pojedina stara ubjeđenja i tradicije na osnovu njih. Takođe, koliko su pod uticajem spoljnjeg svijeta toliko su pod uticajem unutrašnjeg: porodica, prijatelji, pripadnici neke određene skupine. Neke zovemo liberalima, neke konzervama, a ove u sredini jedva da vidimo. Odrastavši u takvoj sredini, sa pritiskom starijih generacija koje nisu iskusile “u svoj vakat” ovoliko
brz napredak niti ovoliku slobodu govora, a živeći trenutno ovaj novi, brzi stil života i
u svijetu u kom je najednom sve dozvoljeno i pritisak spolja je takođe sve veći, srednjoškolci/srednjoškolke završnih razreda i fakultetlije su idealna populacija za istra- živanje. Iznenađena šarenilom odgovora, koje nisam u ovom obimu i obliku vidjela
na drugim istraživanjima i anketama, velikim kontrastom spram odgovora anketa
do prije dvije decenije, ali i nekim stvarima i stavovima koji se nisu mijenjali, željela sam da ih podijelim sa vama.

Anketa je sprovedena anonimno sa nasumično odabranih 40 ispitanika između 18 i
28 godina iz Sarajeva sa “za/protiv” pitanjima na aktuelne teme. Što se tiče vjerskih
ubjeđenja, cirka 8 % ispitanika se izjasnilo kao katolici, 42 % kao muslimani, 21 % kao
ateisti, 18 % kao agnostici, dok su preostali zaokružili “drugo”. Na pitanje abortusa je
bilo jednako odgovora za i protiv. Oni koji su odgovorili da su za su isticali da može
doći do životne opasnosti žene ukoliko ostane trudna, da je pravo žene da bira šta
će se desiti sa njenim tijelom, da je uslijed loše ekonomske situacije ili socijalne prilike
bolje da se trudnoća prekine te da, ako je u pitanju silovanje, dijete može imati
osjećaj odbačenosti i poljuljanu psihičku i duhovnu stranu. Oni koji su odgovorili da su protiv su istakli ili da je samo Božije šta će se desiti s djetetom ili da se abortus bez
obzira na fazu razvoja broji kao ubistvo.

Na pitanje umjetne oplodnje samo su četiri ispitanika bila protiv, ističući da se gubi osjećaj porodice ukoliko se slobodna žena odluči na taj potez, te da je bolje usvojiti.
Ostatak ispitanika tvrdi da i neplodni ljudi zaslužuju djecu i porodicu te da se takav
napredak u nauci treba prihvatiti raširenih ruku, vjerski ili ne, ukoliko se prirodnim putem
ne može dobiti dijete. Kontradiktorno tome, 19 ispitanika odbacuje GMO (genetski
modificirane organizme), samo zato što to nije prirodno, bez dodatnih objašnjenja.
Preostalih 21 je navelo koliko je proizvoda u svakodnevnici produkt modifikacije, ističući banane kao primjer. Na pitanje vakcinacije većina ispitanika je bila za, bez objašnjenja, pojedini su isticali da je prevencija bolja od liječenja. Dva ispitanika su imala podijeljeno mišljenje, a četvero je tvrdilo da nas vakcine truju. Na pitanje eutanazije devet ispitanika je bilo protiv. Jedan ispitanik je istakao da treba dozvoliti životinjama da se eutanaziraju da im se skrate muke, a ljude “ko šiša”, dok je drugi istakao da ljudima treba dozvoliti eutanaziju a životinjama ne jer ne znamo šta žele. Na pitanje mješovitog braka 37 ispitanika je bilo za, ističući da nije bitno ništa kad je ljubav u pitanju. Jedan od ispitanika koji je protiv je istakao da to mora reći zbog vjerskih ubjeđenja, drugi zbog vjerskih ubjeđenja roditelja, a treći jer tvrdi da su djeca iz vjerski miješanih brakova “pogubljena”. Na pitanje podrške LGBT zajednici ispitanici su uglavnom bili za, jedna trećina ove grupe je istakla da se njihova ubjeđenja kose s tim ali da nemaju ništa protiv, još jedna trećina je istakla da podržava ali da ne podržava promiskuitetno eksponiranje u cilju dobijanja prava. Tri ispitanika su bila neutralna. Jedan ispitanik se izjasnio da je protiv zbog nastranosti, jedan zbog eksponiranja a jedan ispitanik je nazvao ovu zajednicu bolesnom. Na pitanje modifikacija na tijelu (tetovaže, pirsinzi…), dva su ispitanika bila protiv trajnih
modifikacija zbog higijenskih razloga, a jedan ispitanik je bio protiv jer narušava ljepotu tijela. Jedan ispitanik je istakao da nažalost živimo u društvu sklonom osu- đivanju i da modifikacije mogu uticati na to koliko nas ljudi shvataju ozbiljno. Kada je u pitanju korištenje lijekova koji nisu na biljnoj bazi, četiri ispitanika su se izjasnila da su protiv, ističući da su tablete ili otrov ili placebo. Dva ispitanika tvrde da nisu kvalifikovana da odgovore na ovo pitanje, a od preostalih 34, 17 je bilo za bez obrazloženja, a 17 za ali samo ako alternativna medicina ne pomogne. Da li ste očekivali ovakve odgovore? Da li
su ovo odgovori i statistike koje ste željeli da pročitate? Koliko je ovo pozitivno po daljnji razvoj društva, a koliko negativno? Šta bi moglo da se uradi po pitanju stvaranja zdravog, sretnog i izbalansiranog društva? Koliko se pojedinac može osjećati ugroženo kada zna za ovakve reakcije? To su pitanja na koja ne bih znala odgovor; samo znam da, koliko god mislili da poznajemo svoju okolinu, ovo je još jedan dokaz da ipak nikad ništa nije crno-bijelo.

preventeen/Emina Sarajlić

(Visited 132 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments

Autor Emina Mumić