Generacija u magli

9 dec
Mahir Sijamija

Dvadeset godina od Daytonskog mirovnog sporazuma Bosna i Hercegovina se suočava sa različitim krizama u svim sferama društva, od krize identiteta do pravne države. Cilj ovog rada teži ka propitivanju gdje se mladi nalaze u ovim krizama. Problemsko pitanje jeste: Da li su mladi generacija u magli Bosne i Hercegovine? Cilj rada jeste da na osnovu slike prosječne mlade osobe BiH, doći do zapažanja problema sa kojim se suočavaju mladi, i akcentirati na ključnim preporukama za izlazak iz magle u kojoj su se izgubile mlade osobe u Bosni i Hercegovini.

Nedavno “Studija o mladima u BiH”, koju su autori sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu prezentirali javnosti donosi nam veoma problematične i poražavajuće podatke. Tako, današnja prosječna mlada osoba ima 21 godinu, živi s roditeljima, u sredini koja nema više od 2000 stanovnika. Posjeduju u svom (ili ne) vlasništvu jedan računar i smartphone uređaj, te domaćinstvo u kojem žive posjeduje između 11 i 20 knjiga. (vidi detaljnije: Studija o mladim BiH, 2015) Prosječna mlada osoba, po ovim podacima nema priliku da se zaposli i trenutnu egzistira u maloj siromašnoj sredini s svojim roditeljima, u slobodno vrijeme se koristi računarom i smartphone uređajem kako bi to vrijeme izgubila jer nema trenutno nikakve aktivnosti u toj sredini koja bi je mogla zainteresirati. Posredstvom tehnologije, mladi su izgubili povjerenje u čitanje i tako se u njihovoj kući nalazi veoma mali broj knjiga.

Nakon što smo naslikali mladu osobu kako izgleda u Bosni i Hercegovini pokušat ćemo da odgovorimo na problemsko pitanje koje smo postavili. Prvo zapažanje krize jeste ekonomska situacija u kojoj se država nalazi uslijed nedavne tranzicije iz komunizma u kapitalizam. Svi smo odgajani na rečenicama nostalgije prema tom vremenu, svi mladi vide u tim pričama da je nekad bilo bolje. Da ne ulazimo u detaljnije rasprave o tome koji je sistem bolji, činjenica jeste da mladi danas žive u kapitalizmu, demokratiji, a da je konkurentnost na tržištu jedan sasvim normalan fenomen. Učenje tih starih generacija, kako je sistem prije protiv kojeg su ratovali bio bolji, dovodi mlade u poziciju da je ovaj sistem njima nametnut, a da posao koji ne mogu da dobiju krivac država koja im isti traba obezbjedit. Uz podršku roditelja “s kojim žive” dolaze do konfuzije i različita propitivanja, poznatih rečenica “za šta smo se mi borili”, al jedna je činjenica da su stari ukinuli onaj sistem vrijednosti i sad mlade uče kako im taj sistem vrijednosti važi i danas. Da akcentiramo, mladi se suočavaju sa ekonomskom krizom tako što nemaju posao, u pronalasku posla kako nam “slika” mladog čovjeka govori on svoje slobodno vrijeme provodi na računaru, gdje uz pomoć svojih roditelja pokušava da okrivi državni aparat koji mu nije obezbjedio stalno zaposlenje.

Druga kriza, jeste politička gdje se bosanskohercegovačko društvo nalazi na jako niskom stepenu političke kulture, a posebno mladi. Mladi se od malena uče, isto kao i na ekonomski sistem vrijednosti iz komunizma, na sistem vrijednosti autoritarnog režima. Tako, mlad čovjek ili mlada žena se  uči da bude u strahu od političkih elita, jer komunizam je bio rigorozan protivnik političkog aktivizma i kritike, tako mladi danas često sem na internetu konstruktivnu kritiku društvu i zajednici, političkim elitama, vlasti, nemaju. Mladi su totalno politički nekulturni, i sve dok se budu odgajali na partiokratiji, preciznije dok budu slijepo slijedili vođe nacionalističkih, a i ostalih lidera stranaka koji im tobože jedini garantiraju mir i sigurnost u njihovom domu dok sjede za računarom, ostat će generacija  u magli, politički objekt, daleko od subjekta demokratije u Bosni i Hercegovini.

Treća kriza, jeste kriza države koja se može povezati sa neuspješnim pokušajem da Daytonski mirovni sporazum bude vodilja u konstruiranju BiH. Mnogo je autora do sad objasnilo ovaj fenomen, ali mladi često ne razumiju kako je politički sistem kompliciran u BiH. Daytonski mirovni sporazum koji je prekinuo vatru, ostavio je širok spektar problema s kojim se susreće društvo u BiH. Mladi su sigurno najviše pogođeni, jer imaju jak osjećaj grupnog identiteta kojem pripadaju, iako nisu učestvovali u ratnim zbivanjima, oni nose teret rata i Daytonskog političkog sistema koji im je ostavljen u amanet nakon ovih političkih elita. Tako, mladi umjesto da se bave razvijanjem tolerancije, demokratije, solidarnosti, oni za onim istim računarom na kojem kritikuju sistem, kritikuju druge grupacije (etničke skupine), kako su one krive za ovo sve, a ovi s druge strane isto, tako vješto govorom mržnje produbljuju ovu krizu države s kojom se BiH suočava. Etnonacionalne elite vješto manipuliraju ovim sistemom, tako da su mladi često zapadaju u različite manipulacije, gdje se sigurno s tim pristupom “mržnje” neće daleko stići. Konačno, mladi su zapali ni krivi ni dužni u konflikt, odgajani na mržnji i uz to etničke-političke elite uz onu partiokratiju održavaju ovaj labavi sistem koji će sigurno i trenutna generacija u magli nacionalizma vješto čuvati kao svetinju.

Sumirano svemu ovom navedenom, a ima još puno problematičnih faktora i aktera u svijetu mladih, ostat ćemo na ova tri i pokušati rezimirati. Prosječan mlad čovjek koji živi s roditeljima u maloj sredini, koji ima računar je politički nekulturan i sva mladalačka kritika i buntovnost se završava na društvenim mrežama. Prosječan mlad čovjek je odgajan u magli nekog sistema vrijednosti kojeg više nema i krivac za sve njegove probleme jeste novi sistem u kojem egzistira. Prosječna mlada osoba koja ima u domaćinstvu 11 do 20 knjiga odgajana je na mržnji, a svu svoju mržnju ispoljava na računaru gdje joj političke etnonacionalne elite, korumpirane, konfliktne u tome pomažu. Mlada osoba, mrzi sve što je drugačije i postojeći sistem vrijednosti u kojem je odgajana će čuvati kao svetinju. Zaključno svemu ovome, mlade osobe će ostati u magli nacionalizma, ispred svog računara gdje će im sve blagodati mladosti  proći u mržnji, umjesto da svoje godine provode istražujući demokratiju i njene vrijednosti, a u putovanju da istraže toleranciju i solidarnost sa drugim mladim osobama širom BiH.

(Visited 304 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments