Đavo nosi Pradu i Milano

15 jan
Marina Cvijetić

Milano je grad mode, velikih metroa i velika je suprotnost rimskoj prestonici i koloseumu. Nastao osnivanjem keltskog plemena Insuri prvobitnog imena “Menolanum” što u prevodu znači “usred polja” ,danas je Milano glavni grad italijanskog regiona Lombardije. Velika gužva, metropola mode i dom najpoznatijih svjetskih brendova kao što je Gucci, Milano,Versace i naravno Prada čiji je osnivač Marko Prada, pa danas širom Italije ali i balkanskog regiona vladaju kopije ali i orginali čuvenog brenda Prada… Milano je i dom velikih kompozitora poput Đuzepea Verdija. Sjećam se te prestonice i vrhunske kafe na vrhovima Milana koji gledaju na veliki trg “Piazza del Duomo” i na istoimenu katedralu. Poznati Univerzitet Bokoni i smjerovi ekonomije, menadžmenta, prava, MBA program i program biznis ekonomije zaokupili su mi pažnju i ukrali tri sata moga vremena.Osnovan je 1902.godine i uvršten na 10.mjesto u svijetu na top listi QS Ranking liste iz oblasti Biznisa i Menadžmenta,Bokoni univerzitet se nalazi na 5.mjestu evropske ljestvice iz iste oblasti.
Prednost italijanskog saobraćaja jesu jeftini prevozi i brz dolazak na odredišta metroom i tramvajem. Dolazak u najveći Fudbalski klub Italije ” San Siro” i obilazak trofeja Intera i A. C. Milano mi je predstavljao veliko zadovoljstvo.Poznati dresovi i oprema vrhunskog kvaliteta ali iznenađujuće pristupačne cijene raznih suvenira i opreme su jako iznenađujuća činjenica s obzirom da kuća velikih fudbalskih klubova nudi tako raznolik izbor sportske opreme.
Rijeka Ade i Tićinoi taj centar velike metropole gradi pogled na lijepo uređene kuće i kafiće kao i ostale tri rijeke Lambro, Seveso i Olona.Milanska katedrala. ” Duomo di Milano”druga je najveća katedrala u Italiji poslije Bazilike Sv. Petra u Rimu i četvrta u svijetu.
Zgrada od opeke i krov otvoren za posjetioce nezaobilazno su posjetilište turista. Fasada obložena bijelim mramorom nije baš česta pojava. Jedna je od najvećih katedrala na svijetu.Izgrađena je još krajem 15.stoljeća ali završetak same katedrale se desio tek krajem 18.stoljeća završavanjem gradnje samog tornja. Sunčani sat koji stoji za mjerenje svakodnevnice na samom ulazu katedralu, jedna je od velikih atraktivnosti Milana.Najveći broj turista kreće se upravo tim centralnim stazama Trga”Piazza del Duomo”.U sjećanju ostaje božićni kolač “panettone” i ukusni “risotto” koji predstavljaju jedna od najpoznatijih milanskih jela. Ono što je jako zanimljivo o Milanu a i o drugim gradovima Italije jeste da svaki grad Italije,preciznije centralni dio nosi ime jedne ulice ili trga imenom italijanskog kralja Viktorija Emanuela Drugog, Ujedinjene italijanske kraljevine, porijeklom iz reda Savojske dinastije, koji je vladao ujedinjenom Italijom od 1861.pa se zato naziva kraljem Italije “Padre della Patria”. Poznata galerija u Milanu nosi ime kralja Italije i predstavlja i najstariji italijanski tržni centar gdje se nalaze i same kuće poznatih svjetskih modnih brendova.Tramvaji i Linija M16 Laurentina-Jonio i svakodnevna kratka putovanja ostavljaju dobar utisak uprkos velikoj gužvi. Ostaje lijepo sjećanje i na gostoljubljivu koleginicu Emiliju,profesoricu na Bokoni univerzitetu i usluge turističkog vodiča bez čije pomoći ne bi se bilo lako snaći.
Još jedna lijepa činjenica o Milanu jeste da i zelena povšina parka “Sempione” i Kastela Sforcesko daje lijepo sjećanje i saznanje da se u modnoj prestonici Milana čuvaju zelene površine. Neobična činjenica je to što stanari u najzabačenijim krajevima uzgajaju povrće ispred velikih solitera i relaksirajućih bazena kvarta.
Sve u svemu, vidjela sam da je Milano bogat kulturnom raznolikošću i modnim kućama tako da Prada nije baš glavna marka u Milanu,iako je na Balkanu jako popularna. Lijepa dogodovština i putašestvije u sjevernoj Italiji otvorili su i moje vidike i razbili predrasude o Milanu.

Marina Cvijetić
— Svi stavovi i mišljenja izraženi u tekstu su isključivo autorova i ne odražavaju uredničku politiku platforme Hoću.ba. —

(Visited 182 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments

Autor Hocu.ba praksa