Bile smo, jesmo, bićemo

8 mar
Elma Dizdar

Bile smo

”Najgore je prokletstvo žene što je isključena iz lova i ratnih pohoda.” Simone de Beauvior
Sjedim u školskoj klupi, prvačić sam, znam da je 8. mart, Dan žena te izrađujem čestitku za svoju majku, no tih ranih devedesetih nisam znala ono što ću spoznati i živjeti narednih dvadeset godina kao žena.
Odrastajući bez oca, lično sam svjedočila kako i koliko jednu ženu, kroz ulogu samohrane majke, život nerijetko smješta u marginalni dio univerzuma a kao direktnu posljedicu samog čina rođenja.
Patrijarhalna konstrukcija svijeta već vijekovima zatvara žensku polovinu ljudskog roda u sudbinu spola (tzv. drugi spol ili Drugost), dok evidentno neuvjerljiva rodna neutralnost ili tzv. pozitivna diskriminacija egzistiraju kao kakva apologija na zatečeno stanje stvari. Još se u zapisima antičkih filozofa o ženama pisalo kao o objektima koji čuvaju, koji vjerno čekaju, tradicionalno je tako smještajući uz domaćinstvo, podčinjenu muškarcu i bez mogućnosti udjela u javnom društvenom prostoru.
Žensko udruživanje, aktivizam i pokret feminizma revolucionarno je oslobodio ženu dotadašnjih stega podčinjenosti, te postigao mnogo na raznim područjima: ekonomija, politika, kultura, mijenjajući tako i njen svakodnevni život.
Gdje nas je to dovelo i da li danas bh. žena ili bilo koja žena planete Zemlje uistinu raspolaže jednakom i jedinstvenom slobodom ili govorimo o nekoj naučnoj fantastici?

Jesmo

Mjesto i uloga bh. žene u postsocijalističkoj BiH i postdejtonskom kontekstu BiH bilježi retrogradni trend u odnosu na socijalizam i ženu drugaricu koja je, doduše, uživajući podršku samog političkog vrha paralelno uživala i veće slobode.
Padom socijalizma i raspadom Jugoslavije ono što se zapravo dešava u BiH je očigledan jaz između formalnog zakonodavstva koje se odnosi na zaštitu prava žena u BiH i njegove stvarne implementacije.
U postratnoj realnosti obojenom nacionalnim politikama ženskost je, iznova, skrenuta na marginu, a bh. žena nerijetko izložena diskriminaciji u pristupu ekonomskim i socijalnim pravima. U toku privatizacije žene su prve gubile posao, stavljane na liste čekanja, bivale potplaćene a ponovna mogućnost zapošljavanja često bi im bila uskraćena. Evidentna je i nedovoljna zastupljenost žena u izabranim tijelima i državnim institucijama, pa se emancipacija žene kreće u smjeru neophodnom za funkcionisanje države i prilagođavanje postavljenim i nametnutim standardima.
Statistički podaci jasno ukazuju da je participacija žena u socijalnoj i političkoj realnosti vrlo ograničena formalnim učešćem i sa dosta zatvorenim pristupom u procesu direktnog odlučivanja.
Naposljetku, nikako ne smijemo izostaviti visok procenat nasilja nad bh. ženama i djevojčicama, koji predstavlja ozbiljno pitanje a na koje dominantni slojevi političko – etičkog mišljenja nemaju konkretnih odgovora.
Iako je pojam ljudskih prava i stvarne primjene istih obojen paradoksom koji de facto bh. žene i djevojke stavlja u nezavidan položaj, ne možemo, niti želimo biti pretenciozno kritički nasrojeni, te zanemariti sve pozitivne momente koji su zaista revolucionarni ako bismo naše doba uporedili sa dobom naših prabaka ili pak baka.

Bićemo

Danas sam žena, danas sam čovjek, danas zbog sutra želim nastaviti redefinisati pravila, ali prije svega redefinisati ustaljene običaje stvarnosti koji nam nameću prisustvo u sjeni i sa samo nekoliko unaprijed segregiranih mjesta.
U ovom kako se usuđujete svijetu, ne želim biti Alisa u zemlji čuda, pa ću danas zbog sutra da preispitujem realnost i podržavam onu koja neće ostati imuna na poštivanje prava žene i njen prodor.
Danas zbog sutra neću pristajati na rodno nam dodjeljenje uloge ekonomskih ili nekih drugih aranžmana, koji su se ukorijenili u društvenu svijest kao potpuno prirodni.
Vijekovima smo neprestano morale da dokazujemo našu cjelovitost, ali naš izlazak iz neprisutnosti i Drugosti nikako ne znači da bi nužno svi trebali biti isti ili iste.
Taj izlazak značio bi samo jednaku slobodu!
Taj izlazak značio bi ženu koja je jednako i istinski konačno slobodna!

 

(Visited 139 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments