Barcode modne industrije

15 jul
Matea Jonjić

barcode – optički strojno čitljiv prikaz podataka koji se odnose na predmet na koji je vezan

barcode modne industrije – javna objava i čitljiv prikaz poslovne prakse od stvaranja materijala do krajnje karike u lancu,kupca

Ne, ovo nije još jedan članak o objavi nove kolekcije omiljenog dizajnera poznatih trendseterica. Ovo je jedan malo drugačiji članak koji pokazuje drugu stranu medalje mode na kojoj se danas temelji multimilionska industrija.

018290b6-0705-4fdd-8c9b-5b2e9d2f99a2

Jedna od važnih godina u industriji odjeće je 2013. godina, kada je 1,134 osoba poginula, i još mnogo ranjeno, kada se Rana Plaza kompleks proizvodnje odjeće srušio u gradu Dhaka, Bangladeš. Taj je dan još poznat i kao dan kada se rodila modna revolucija. Dana 24. travnja svake godine, dan modne revolucije potiče ljude iz cijelog svijeta da zajedno koriste moć mode kako bi promijenili tragičnu priču za ljude u poslu proizvodnje odjeće. Glavni cilj revolucije jest pretvoriti modu u pozitivnu silu koja će mijenjati svijet na bolje, a ne stvarati sve lošije i lošije radne uvijete u 21. stoljeću. Jako je važno da svi sudjelujemo u stvaranju industrije koja cijeni ljude i okoliš, a koja potiče kreativnost i dobit u jednakoj mjeri.

Sve više se odvaja sam proces proizvodnje odjeće od  modnih industrija. Postoji oko 40 milijuna radnika u industriji odjeće u današnjem svijetu; od kojih mnogi ne dijele ista prava i zaštitu. Oni su jedni od najniže plaćenih radnika u svijetu, a oko 85% radnika u industriji odjeće su žene. Iskorištavanje jeftine radne snage i kršenje radničkih i ženskih prava su nažalost  odlika mnogih zemalja u razvoju diljem svijeta. Neizbježne su nam slike sumorne stvarnost tisuća djece, žena i muškaraca u Bangladešu koja su prisiljena raditi od jutra do mraka na šivanju dijelova za odjeću ili brend-naljepnica na odjeći. Ilegalne tvornice prave odjeću za lokalno i indijskom tržištu, ali i za poznate svjetske brendove. Unutar tvornice odjeće djeca znaju raditi i do 6 dana u tjednu, za minimalne plaće. Prema nekim UNICEF-ovim podatcima procjenjuje se da postoji oko milion djece u dobi od 10 do 14 godina koja rade u Bangladešu. No, sumnja se da je taj broj u stvarnosti mnogo, mnogo veći. Bangladeš je odjevnoj industriji drugi najveći izvoznik tekstila nakon Kine.

Revolucionisti vjeruju kako je transparentnost prvi korak preobrazbe modne industrije. I to počinje s jednim jednostavnim pitanjem: Tko je napravio odjeću koju nosimo? To jednostavno pitanje potiče ljude da razmišljaju drugačije o tome što nose.

f83edc20-3774-4e6e-89de-f61f7e1f9f53

Najnoviji izvještaji pokazuju da od 87 najvećih modnih marki, manje od polovice javno iznosi iz kojih zemalja primaju dijelove odjeće, njih samo 16% objave potpuni popis tvornicama gdje šivaju svoju odjeću, a manje od petine marki uopće zna gdje odakle dolaze patentni zatvarači, gumbi, konac i tkanina koju koriste za šivanje svoje odjeće.
Transparentnost je jako bitna u ovakvom tipu industrije, a znači da tvrtke znaju tko pravi dijelove odjeće i pod kojim uvjetima, i o tome obaviještava javnost, svoje dioničare, osoblje i ljude diljem svojih nabavnih lanaca.

Također se javlja i pitanje proizvodnje materijala. Pamuk predstavlja gotovo polovicu ukupnog vlakna koji se koristi za današnju odjeću. Više od 90% tog pamuka je genetski modificiran, koristeći velike količine vode i kemikalija. Proizvodnja pamuka je trenutno odgovorna za 18% svjetske upotrebe pesticida i 25% ukupne potrošnje insekticida. I proizvodnja kože sve je više povezana s različitim opasnostima za zdravlje čovjeka i okoliša. Radnici su izloženi štetnim kemikalijama na poslu, a otpad zagađuje prirodni izvori vode dovodi što dovodi do povećane bolesti za okolna područja.

54a7ed27-c3bd-41b1-b65f-f1753fa7b657

Preporuka: The True Cost

The True Cost je revolucionarni dokumentarni film koji otkriva bezbrojne priče i traži od nas da razmislimo, tko stvarno plaća cijenu za našu odjeću? Ovo je priča o odjeći koju nosimo, ljudima koji ju prave, i o učinaku koji industrija ima na naš svijet. Cijena odjeće je u padu već desetljećima, dok su troškovi za ljude i okoliš dramatično porasle. Sniman je u zemljama diljem svijeta, od najsjajnijih pista do tamnih predgrađa, i sadrži intervjue s vodećim ljudima u modnoj  industriji Stella McCartney, Livia Firth i Vandana Shiva. Film je opisan kao pravo iznenađenje koje otkriva velike tajne u modnoj industriji. Nakon gledanja ovog filma nećete više nikada kupiti odjeću bez razmišljanja o tome odakle je došla, kakvu ulogu igra u okolišu, ili o radnicima koji stoje iza te odjeće.

(Visited 178 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments

Autor Admin