Jeste li se ikad zapitali zašto se ljudi ponašaju kako se ponašaju? Za one koji tragaju za odgovorom na ovo pitanje, nudimo nekoliko polaznih činjenica i jedno teorijsko objašnjenje.
Činjenica 1: Svako ponašanje ima svoju svrhu i smisao, ma koliko luckasto ili štetno nam se činilo.
Činjenica 2: Možemo kontrolirati samo svoje ponašanje, ali ne i ponašanje drugih ljudi.
Psiholozi bi rekli da su osnovni pokretači ljudskog ponašanja i izvori naše motivacije fiziološke i psihološke potrebe, a svrha svakog ponašanja je zadovoljiti ih. Teorije potreba Williama Glassera kaže da svi ljudi, što znači – i vi, vaši prijatelji, roditelji, profesori…, imaju pet osnovnih potreba za: ljubavlju, pripadanjem; moći (osjećaj da smo vrijedni i kompetentni), slobodom; zabavom i preživljavanjem (fiziološke potrebe i potreba za sigurnošću). Potrebe su genetski uvjetovane i njihov intenzitet ne možemo mijenjati.
Jesmo li onda njihovi „robovi“?
Izgleda da se u tom slučaju ne može mnogo uraditi, osim slijediti svoj „genetski kod“ i u tome pronalaziti opravdanja za svoja ponašanja. E, pa nećemo se izvući tako lako!
U cijeloj priči o potrebama naslućuje se sloboda izbora koja nam je svima dana kada tražimo načine njihovog zadovoljavanja.
Veliko da i veliko ne
DA – Svoje potrebe morate zadovoljiti, i suludo i kontraproduktivno je boriti se protiv potrebe da se osjećate prihvaćeno, moćno, slobodno ili da se zabavite.
NE – Ovisnička ponašanja i supstance nisu jedini način da u tome uspijete. Naprotiv, prilično su isfurani pokušaju koji vas svrstavaju u gomilu prosječnih sljedbenika/adolescenata. Može vi mnogo bolje! Pred vama je cijeli spektar mogućnosti i načina da budete sretni, a pri tome ne ugrozite ni sebe ni druge oko vas. Pitate se kako?!
Primjerice, to što želite biti face i osjećati se prihvaćeno i moćno među vršnjacima smo po sebi nije loše, naprotiv! Fol je u tome što biti faca možete na 100 načina. Umjesto da se hvalite koliko ste popili određenu noć i kako ste imali lud provod vozeći se u takvom stanju kroz grad, budite cooleri pa pokrenite ekipu da napravi adrenalinski park u svom mjestu, pri čemu se, osim što ćete uraditi nešto korisno, možete odlično i zabaviti.
Ako imate izraženu potrebu za zabavom i slobodom, nemojte ih „gušiti“ jer ćete stvoriti neželjen i suprotan učinka – dugoročno nesretne osobe. Radije svoje potrebe zadovoljite na konstruktivan način.
Primjerice, budite korisni i sebi i drugima pokrećući od svog hobija posao, a možete se priključiti i nekoj humanitarnoj, volonterskoj ili istraživačkoj akciji u zemlji ili inostranstvu.
Kako reći ne štetnim ponašanjima? – Mali vodič za (samo)pomoć
Rizična ponašanja su načini na koje mladi neefikasno zadovoljavaju svoje potrebe i bježe od slobode i odgovornosti koju ona nosi. Umjesto da osuđujete druge ili sebe (to će vas samo udaljiti i od rješenje i osobe/sebe), radije pokušajte razumjeti svrhu ponašanja i potražiti zdravije alternative za zadovoljavanje svojih potreba. Na tom putu, možda vam mogu pomoći sljedeća pitanja:
Šta dobivamo određenim rizičnim ponašanjem/supstancom i koju potrebu time zadovoljavamo?
Šta gubimo ili riskiramo takvim ponašanjem? Je li ono kratkoročno ili dugoročno korisno za nas?
Na koje druge načine možemo zadovoljiti određenu potrebu i dobiti ono što nam treba?
*Ovaj tekst je dio materijala kNOw risks koji je nastao u okviru istoimenog projekta Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE*
