Vrijednosti i socijalno povjerenje

18 dec

Povjerenje je jedan od ključnih faktora svakog uspješnog odnosa. Bilo da se radi o emotivnom između partnera, porodičnom, poslovnom ili društvenom. Ono gradi odnose dok nedostatak istog ruši i onemogućava kontinuitet. U studiji o mladima u BiH ispitana je razina socijalnog povjerenja pod kojim se podrazumijeva percipiranje drugih kao izvora podrške i povjerenja. Uz taj pojam vezana su nova dva, socijalna distanca-sprenost za ulazak u kontakt s drugima, te osjećaj diskriminacije kada je naš identitet ugrožen.

Postavlja se pitanje zašto se takvi pojmovi vežu za nešto što u startu treba predstavljati odraz pozitivne saradnje? Socijalno povjerenje asocira na volju i spremnost za timskim radom, saradnjom i efikasnijim poduhvatima unutar grupe. Međutim, ono što predstavlja polaznicu za sklapanje saradnje jeste sistem vrijednosti unutar jednog društva. Iz toga proizilazi i jasna tendencija da vjerujemo onima koji dijele sličan ili isti sistem vrijednosti sa nama. Dok se po običaju, vrlo teško upuštamo u novo, drugačije, suprotno od našeg.

Na rang ljestvici vrijednosti mladih najveći procenat (74,9) je osobno dostojanstvo, dok ga slijede borbenost (50,7) i tolerantnost (48,3). Dakle ono što je mladima najvažnije jeste zadržavanje vlastitog integriteta i jačanje svoje pozicije u društvu. Iako je tolerantnost izražena u relativno visokom procentu u daljem istraživanju stepena povjerenja primjetno je kako mladi nisu toliko tolerantni koliko misle/žele biti.

Na skali od 1 do 10 sasvim očekivano najviše povjerenja imaju unutar svoje porodice. Međutim negdje na sredini skale nalaze se ljudi druge vjeroispovijesti. To me kao pojedinca navodi na razmišljanje koliko duboko su ukorijenjeni stereotipi i predrasude o drugima i drugačijima? Ljudi bezuslovno vjeruju onima koji se prema predanjima nalaze u „sigurnoj zoni“. To su naši najbliži, prijatelji i rođaci pa je sasvim očekivano vjerovati im. Međutim, šta kada nas upravo pripadnici tih nama najvažnijih skupina iznevjere?

Mjenjamo li onda stepen povjerenja u njih ili se iznova nadamo da će oni svoje greške već nekako popraviti? Možda bi bilo jednostavnije podići nivo povjerenja u druge i drugačije a smanjiti u one najbliže kako bi se izbjegla razočarenja. Najčešće nas upravo očekivanja skupo koštaju jer dobijemo najmanje kada se najviše nadamo i obrnuto.

U našem društvu podjele su zavladale tom mjerom da su poljuljane sve ljestvice vrijednosti i narušeno povjerenje. Toliko daleko dosežu da istraživanje u kojem se ispituje prag tolerancije na određene skupine u komšiluku pokazuju da 56,9 % ispitanika prihvata porodicu iz drugog entiteta u svom okruženju. Pitam se šta bi tek rekli na porodicu iz Brčko Disktrikta? Dominantne ličnosti iz političke sfere nametnule su svoj sistem vrijednosti i učinile i ovako otuđene ljude još otuđenijima. Javnost je ispolitizirana i naše ponašanje postaje najsličnije onome Jim Careya u filmu Trumanov show. Trudimo se misliti da radimo po svojoj volji i da zapravo imamo izbore, ali činjenica je da je sve veoma dobro izrežirano od nekog pojedinca.

Jump out of the box ili iskakanje iz kutije jeste ono što našem društvu treba. Izgradnja sopstvene ličnosti kao preduslov za izgradnju novih odnosa. Proširivanje vidika, upoznavanje sa novim i drugačijim. U krajnosti sa istim i sličnim, ali pogrešno percipiranim kao nešto ekstravagantno. Na koncu istraživanja o mladima ispitano je koliko njih je volontiralo u posljednjih 12 mjeseci. Tek 19 %. Takvi podatci ukazuju na nedovoljan angažman mladih koji prouzrokuje praćenje dosadašnjih normi i izgradnje socijalnog povjerenja.

Ljudi koji se ne povezuju sa drugima teško da će promijeniti svoja ukalupljena mišljenja. Potrebne su bile godine kako bi im se „sjeme primitivizma“ usadilo u glave i sad se već razvila biljka zvana „Paradoks“ koja u svom okruženju ne toleriše ljude iz drugog entiteta dok zapravo sa njima (ne)svjesno dijeli mnoštvo aktivnosti i zajedničkih interesa. U konačnici i sistem vrijednosti koji je zapravo veoma sličan svima nama samo je potrebno otvoriti se za iskazivanje mišljenja, stava i nove spoznaje.

Dolazi vrijeme sađenja nekih novih biljaka. Istina je da će trebati vremena, baš kao i za ove prethodne koje su urodile lošim plodom, ali na greškama se najbolje uči. Socijalno povjerenje može biti ključ ka izgradnji perspektivnijeg i osvještenog društva. Bitno je to prepoznati i početi izgradnju.

Autorica: Sara Velaga

(Visited 215 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments