Sjećate se Miška, mješanca njemačkog ovčara kojem je 2013. u njušku ugurana zapaljena petarda. Ispostavilo se da stravične ozljede, koje je tada zadobio, nisu jedine, rendgenska snimka, na kojoj su uočena dva metka, u glavi i vratu, potvrdila je da je Miško već i ranije bio izložen zlostavljanju. No, tužna sudbina psa iz Galižane, samo je jedna u nizu – životinje su u Hrvatskoj česta meta zlostavljača – premlaćuje ih se, izgladnjuje, truje, osakaćuje, okrutno ubija…
Iako novi Kazneni zakon, koji je stupio na snagu 2013. godine, za mučenje i ubijanje životinja propisuje strože zatvorske kazne, do dvije godine, događaji na terenu i dalje pune stupce crne kronike. No, iako je broj slučajeva zlostavljanja životinja velik, broj sankcioniranih slučajeva je zanemariv. Upravo stoga su studenti Pravnog fakulteta u Zagrebu došli na jedinstvenu ideju – udružili su svoja znanja te su stali u obranu prava životinja. Četveronošci u Hrvatskoj su tako, u studenom prošle godine, dobili svoj odvjetnički tim. Razgovarali smo sa studenticom prava, Iris Ban Krošelj, idejnom začetnicom ovog inovativnog projekta i predsjednicom Udruge studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu za pravnu zaštitu životinja – Animalex.
Brz put od ideje do realizacije – Na Pravnom faksu čak spremaju i uvođenje izbornog predmeta prava životinja
“Iza nas je prvih šest mjeseci rada, a sve je počelo nakon što sam se sa svojom idejom okupljanja studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu u borbi za prava životinja mailom obratila dekanatu fakulteta. Bila sam ugodno iznenađena jer već sam sljedeći dan bila pozvana da predstavim svoju ideju i odaberem termin za prvi sastanak studenata. Dekanat Pravnog fakulteta spreman je i za daljnju suradnju te nas je pozvao na sudjelovanje u osnivanju izbornog predmeta prava životinja”, kaže Iris.
Uz nju, u grupi je još petnaestak članova s različitih godina studija. Osim studenata iz Zagreba, u grupi su i studenti prava iz Splita, Osijeka i drugih fakulteta, a od velike bi im pomoći, ističu, bilo i mišljenje studenata veterine. Dobrodošao je, kažu, svatko tko ima dobre ideje i volje da se angažira. Kako bi što efikasnije radili na obrani prava životinja, podijelili su se u tri skupine te uspješno obrađuju i više slučajeva istovremeno.
“Mi smo gotovo savršeno usklađeni tim. Nitko ne radi sam i na svoju ruku. Kako bi se izbjegle eventualne pogreške, u svakom timu stariji kolege surađuju s mlađima. Riješene slučajeve, prije slanja objave još jednom zajedno pročitamo. Službeno nemamo mentora, no ako se nađemo u situaciji da nam treba savjet, naši profesori nas uvijek rado prime na konzultacije i razjasne nam nejasnoće te daju savjete u problemskim slučajevima”, kaže Iris.
‘Dobro poznamo Zakon, pa nas institucije ne mogu izigrati niti ignorirati’
Odvjetnički tim koji štiti prava onih koji se sami za sebe ne mogu boriti u svom radu poduzima sve što im je zakonom dopušteno.
“Moramo poznavati Zakon o zaštiti životinja, Zakon o upravnom postupku, Zakon o sustavu državne uprave, Zakon o veterinarstvu, Zakon o komunalnom gospodarstvu, bezbroj pravilnika i odluka, statute i odluke gradova, policijske pravilnike…Prijave zanemarivanja i zlostavljanja životinja rješavaju se po službenoj dužnosti, stoga je bitno sakupiti iskaze očevidaca, slike, napisati temeljitu prijavu te upozoriti institucije na važnost profesionalnog postupanja. U našim slučajevima ne radi se samo o navedenim prijavama već i o poticanju raznih udruga, gradova i dr. na pravilan odnos prema životinjama”, ističe buduća odvjetnica koja je pokrenula prvu udrugu za zaštitu prava životinja u Hrvatskoj.
I dok u drugim zemljama postoje i pravobranitelji za prava životinja, Iris i njeni kolege isti taj posao koji se u inozemstvu plaća, obavljaju pro bono, a najveća im je nagrada, kažu, kada pomognu životinjama i građanima koji slučajeve prijavljuju, no institucije ih ignoriraju.
‘Institucije ne djeluju, službenike bi zbog neprofesionalnog ponašanja trebalo kažnjavati!’
“Zakoni do sada nisu bili toliko loši, no problemi nastaju u provođenju postojećih zakona. Institucije često ne djeluju profesionalno, a ako i djeluju u skladu sa zakonom, onda je taj proces dugotrajan. U jednom od naših slučajeva, slučaju skloništa “Tip tip”, s našom su se prijavom Ministarstvu loptali puna tri tjedna, dok su živa bića za to vrijeme trpjela patnje i bila izložena opasnosti. To je nedopustivo stoga smatram da je nužno te rokove što prije skratiti te, ako je potrebno, kažnjavati službenike. Navela bih i katastrofalno stanje u kom se životinje drži po selima, gotovo u svakom drugom dvorištu zateći ćete psa vezanog na samo pola metra dugom lancu, bez zaklona za ljetnih žega i zimskih studeni. Kada bi nadležne institucije u samo nekoliko slučajeva postupile pravilno, po zaprimljenoj prijavi, dakle kada bi takvom vlasniku oduzeli psa i naplatili mu zakonom propisanu kaznu od 10 000 do 15 000 kn, to bi bio dobar primjer i upozorenje drugim, nemarnim vlasnicima životinja da takvo postupanje, osim što nije humano, nije niti u skladu sa zakonom. Time bi se, polako, ali sigurno i svijest građana uvelike promijenila na bolje”, kaže buduća odvjetnica.
Ističe kako opasnost životinjama, na žalost, predstavljaju isključivo ljudi, počevši od neodgovornih vlasnika, pa do službenika koji neprofesionalno postupaju ili pak uopće ne vrše poslove za koje su plaćeni. S druge strane, postoje na sreću i savjesni građani koji su ovoj udruzi studenata od velike pomoći u prikupljanu potrebnih materijala za sastavljanje adekvatnih prijava.
Dok čekaju ishode već pokrenutih slučajeva, Udruga studenata Pravnog fakulteta u Zagrebu za pravnu zaštitu životinja – Animalex, trenutno radi na još dva nova slučaja.
100posto.hr
