Napredak u znanosti, nova tehnološka otkrića, Internet, razvoj informacija, prometa i telekomunikacija – sve je to učinilo život suvremenog čovjeka lagodnijim i u mnogo čemu jednostavnijim, no iz iskustva znamo da ništa nije crno-bijelo i da sve ono što nam se naizgled čini sasvim jednoznačno ima i drugu, malo manje privlačnu stranu.
Biti dovoljno dobar
Nekad je sasvim u redu pustiti drugoga da bude u pravu i biti drugi kad znaš da si oduvijek prvi.
Što znači biti uspješan u vremenu u kojem su novac, stjecanje profita i ekonomska moć postale za većinu temeljne vrijednosti kojima se podređuje sve ostalo? Treba imati na umu da je poslovni uspjeh relativan pojam, i da bez obzira na sve njegove naoko privlačne i laskave strane nerijetko uzima prevelik danak i ostavlja nepovratne posljedice. Te posljedice osobu mogu promijeniti do temelja, narušiti njeno zdravlje, ali – možda još gore – uzdrmati samopouzdanje, vjeru u svoje mogućnosti i domete te joj usaditi snažni i često posve iracionalni strah od neuspjeha. Nekad je sasvim u redu pustiti drugoga da bude u pravu i biti drugi kad znaš da si oduvijek prvi.
Zašto se i kada stres na poslu najčešće javlja?
Gotovo je neizbježno podleći stresu vezanom za posao, to je pojava s kojom se prije ili kasnije susretne svaki čovjek bez obzira na zanimanje i radno mjesto. Stres kao psihičko stanje nastaje kad je pojedinac suočen s nekim za njega osobno prijetećim događajima i situacijama koje s obzirom na svoje mogućnosti i vanjske okolnosti nije u stanju riješiti. Ovdje se najčešće ubrajaju nemogući zahtjevi šefa, nerješivi problemi, neslaganje i nerazumijevanje kolega, preopterećenost količinom posla i slično. Tipični simptomi stresnog stanja su pojačano lupanje srca, plitko i ubrzano disanje, koje nekada može biti i otežano pa osoba ima osjećaj da “ostaje bez daha”, glavobolja, umor, različiti tikovi, mučnina, bol u želucu, pojačano znojenje ruku, slaba cirkulacija i sl.
Psihološki su simptomi također raznoliki i obuhvaćaju stanja kao što su anksioznost, nedostatak koncentracije, frustriranost, nemir, agresivnost, nesanica, a u težim slučajevima i depresija. Simptomi stresnog stanja ne samo da su sami po sebi neugodni, već i sputavaju osobu u njezinom optimalnom djelovanju na poslu i tako izazivaju dodatni stres, čime se stvara poznati začarani krug.
Koje su najbolje strategije nošenja sa stresom na radnom mjestu?
Ima jedna stara latinska poslovica koja kaže: “Griješiti je ljudski, ali je u pogrešci ustrajati ludo”.
Nisu svi poslovi jednako stresni. Posao vatrogasca, policajca ili liječnika u hitnoj pomoći zasigurno je mnogo stresniji od posla sveučilišnog profesora ili blagajnice u trgovini, iako i takva zanimanja bez sumnje mogu biti i ponekad jesu izrazito stresna. Neka istraživanja pokazuju da u Sjedinjenim Američkim Državama više od 40% zaposlenih tvrdi da rade “izrazito stresan posao”, dok jedna četvrtina njih navodi vlastiti posao kao najveći stresor u životu. Pretpostavljamo da statistike nisu ništa ljepše ni na našim prostorima.
Najvažnije je svakako realno sagledati situaciju u kojoj se nalazite. Ako osjećate da je zahtjev koji je stavljen pred vas uz sve vaše napore ipak neizvediv – odustanite, nemojte dopustiti da vas vlastiti ponos i taština sputavaju u donošenju prave odluke.
Uvijek pokušajte sagledati problem s više gledišta, stvari su često drugačije nego što se na prvi pogled čini. Sjetite se svoje obitelji, prijatelja, nekih problema sa zdravljem koje ste možda u prošlosti imali, pa ćete sasvim jasno moći doživjeti pravu veličinu problema kojeg imate na poslu.
Razgovarajte s bliskim osobama. Najgore je začahuriti se u vlastiti vakuum i ne dopuštati nikome da dođe do vas. Razgovor uvijek pomaže jer samim time što izgovorite ono što vas muči na glas osjećat ćete se rasterećenije, a ujedno pružate priliku drugoj osobi da iznese svoje mišljenje
Na poslu je izrazito bitna dobra organizacija. Vođenje računa o nadolazećim obavezama, koje je vrlo pametno zapisivati u kakav planer ili kalendar, urednost i uhodanost na radnom mjestu, procjena važnosti pojedinih zadataka i sukladno tome redoslijed u njihovu rješavanju – sve to iako možda naizgled banalno može unaprijed spriječiti pojavu mnogih nepredviđenih stresnih situacija.
Nemojte se previše ljutiti na sebe kada pogriješite. Ima jedna stara latinska poslovica koja kaže: “Griješiti je ljudski, ali je u pogrešci ustrajati ludo”. Imajte na umu da ste nesavršeni i prema tome podložni pogreškama, ali istovremeno nemojte zaboraviti učiti iz svojih propusta kako se oni više ne bi pojavljivali u budućnosti.
Komunikacija na poslu i stres – prvo je lijek za drugo
Kvalitetni međuljudski odnosi, pa tako i oni na poslu nikada ne nastaju slučajno, već su uvijek rezultat međusobne komunikacije i uvažavanja. Kvalitetna komunikacija i rad u grupi otvaraju prostor za nove ideje i rješenja problema jer na taj način ljudi dijele svoje iskustvo i znanje. Zadržite profesionalnost, ali istovremeno nemojte biti hladni prema svojim kolegama, pokažite iskreni interes za ono što vam imaju reći i dajte im do znanja da ih uvažavate kao osobe. Važno je naučiti kontrolirati svoje emocionalne reakcije i ne pokazivati otvorenu antipatiju prema drugima. Ne zaboravite ni na kvalitetnu komunikaciju s nadređenima. Iako je mnogima na to prva asocijacija ulizivanje i podilaženje, dobar odnos sa šefom može počivati na sasvim drugačijim temeljima. Ne budite zlopamtilo i imajte suosjećanje za druge, jer se često iza hladne i stroge maske krije ranjiva i nesretna osoba.
www.plivazdravlje.hr
