Šta vi mislite? Priroda vs. Čovjek?

25 jan

U posljednje vrijeme mnogo se govori o ekologiji i zaštiti životne sredine sa ciljem podizanja ekološke svijesti kod ljudi. Djelovanje čovjeka na prirodu je, već sada, dostiglo kritičnu tačku i ako se nastavi u ovom pravcu, to neće biti dobro za nas. Čovjek se otuđio, ne od prirode, nego od sebe samog,jer svime što radi ne ugrožava samo planetu, već i svoj opstanak. Upravo o ovome sam razgovarala sa Snežanom Jagodić-Vujić, predsjednicom Ekološkog udruženja Eko put iz Bijeljine.11165296_1083758421638525_5256735908730471756_n

Ona kaže da je za nju ekologija način života i njoj se maksimalno posvetila. Potvrda ovome je činjenica da je ona zaslužna što je Bijeljina dobila Ekološko-istraživački
centar, a Bosna i Hercegovina prvi bioterapijski vrt. Evo šta je ona rekla o svemu tome:
Kako ste se vratili prirodi?
Ja sam rođena i odrasla u Beogradu, vjerovatno da nije bilo mog oca nikada ne bih upoznala čari koje donosi priroda.On bi često znao “pokupiti” svu djecu iz ulice i odvesti nas da se igramo po Lipovačkim šumama. Učio nas je vrste biljaka i stalno je govorio da je priroda važan faktor u životu svakog bića. Bukvalno, prirodu volim od malih nogu, jer sam u njoj pronašla sebe. Zbog toga se trudim da mladima prenesem svoja iskustva, znanja, kao i ljubav prema samoj prirodi, jer je to zapravo ljubav prema sebi samom.
Kakvi smo mi čuvari naše “majke prirode”?
Ekološki otisak životinja je čist, dok čovjekov već nije takav. Kada kažem – čovjek,mislim na čovjeka kao na predatora koji se nalazi na vrhu lanca ishrane. Zašto se u posljednje vrijeme mnogo priča o ekologiji i zaštiti životne sredine? Pa zato što je čovjek na neki način postao svjestan svog uticaja na planetu. U ovom slučaju Zemlja nema problema, mi smo u problemu i to velikom. Ona uvijek može da dâ odgovor u vidu prirodnih kataklizmi i da na kraju uopšte nema ljudi. Mi smo ti koji smo se otuđili, ne od prirode, nego od nas samih, zbog silne želje da budemo “veći Bog od Boga”. Time smo došli do toga da naša majka Zemlja pati i da uz tu patnju reaguje vrlo burno. Mi smo imali priliku da se uvjerimo u to kroz poplave 2014. godine i da na jedan najsuroviji način vidimo kako izgledaju klimatske promjene i šta nas čeka u
budućnosti. Iz tog razloga, svi mi moramo da radimo na razvoju programa ekologije u terapeutske svrhe, jer kada čovjek ponovo
bude u ravnoteži sam sa sobom, tada će nam svima biti lakše u svakom pogledu.
Treba zapamtiti da nije priroda dio nas, već smo mi dio nje.
Šta je to ekologija u terapeutske svrhe?
Kroz program ekologije u terapeutske svrhe čovjek bi mogao da liječi svoj duh i da se oslobađa stresa i napetosti. U te svrhe u našem Eko centru napravljen je Bioterapijski
vrt. To nije ništa novo u svijetu, novo je kod nas u Bosni i Hercegovini. A vrtovi sami po sebi postoje otkad postoji i čovjek, jer u prirodi ne postoje vrtovi, nego su oni ljudskih ruku djelo. Sam program Bioterapijski vrt obuhvata niz radionica kojima je krajnji cilj da korisnici, prije svega lica sa invaliditetom, djeca sa poteškoćama u razvoju, žrtve nasilja i svi oni koji su došli u neku stresnu situaciju, kroz prirodu liječe svoj duh, a i samu prirodu. Same te radionice su rad na nastanku i daljem održavanju Bioterapijskog vrta. On je sačinjen od spirale održivosti u kojoj svaka biljka ima svoje mjesto i od nekoliko drvenih gredica u kojima se sade razne vrste biljaka. U poslu održavanja Bioterapijskog vrta se
vidi prava veza između čovjeka, neba i zemlje. Nebo daje vodu, svjetlost i toplotu.
Zemlja nesebično pruža podlogu biljkama, a čovjek sve to povezuje svojim radom. Zemlja mu za to nesebično uzvraća i oplemenjuje ga svojim plodovima. Vrt prepun šarenila i boja cvjetnica, svakako će privući korisne insekte i tako će sve ostale ljekovite i začinske biljke biti zaštićene od drugih insekata-predatora. U ovakvim vrtovima se čuju samo cvrkut ptica, zujanje insekata i huk vjetra. Svi ti zvukovi će ispunjavati svakoga ko se nađe u Bioterapijskom vrtu i činiće ga srećnim. Bilo koji vrt, pa ni ovaj, ne može bez čovjeka, te zbog toga on pruža čovjeku ispunjenje njegovog duha.

536790_444089695605404_71433329_n 481414_558421207505585_951244165_n
Kakve sve sadržaje nudi vaš Eko centar?
Prvi ciklus grupnih radova je gotov i to smo obilježili otvaranjem Eko centra Jezera 10. oktobra 2016. godine i javnosti smo predstavili šta je za sada završeno, ali i planove za dalje. Od marta ove godine, pa do
sada urađena je ulazna kapija i ograda, dva namjenska objekta za učionicu i službeni
prostor, vidikovac, bioterapijski vrt i amfiteatar. Veliki potencijal koji imamo još nije iskorišten, jer Eko centar obuhvata površinu od 2,5 hektara koju čine šumski
dio zemljišta, livadski dio i dva manja jezera. Moram da napomenem da je naš stari Eko centar bio uništen u poplavama 2014. godine i da je ovu obnovu omogućio CARE International Balkans i da je većina radova bila volonterskog tipa. U budućnosti imamo planove da kroz šumski dio napravimo staze za istraživanje i postavimo kućice za ptice, da napravimo jedan veći objekat za ručavanje i uredimo dio za kampovanje, da zasadimo bundevin i bambusov vrt i napravimo baštensku kućicu i kompostište u bioterapijskom vrtu.
Šta planirate u budućnosti?
Sada je u toku jedan projekat pod nazivom Zaštitimo biosferu ušća rijeke Drine, njime bismo dobili prekogranični rezervat prirode koji bi obuhvatao teritoriju Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Naš cilj je da Eko centar postane vizitorski centar
za to područje. Trebaće nam dosta truda i rada da u ovome uspijemo, ali vjerujemo da ćemo doći do našeg cilja. Zahvaljujući ovome, eko-turizam bi jednoga dana doživio veliki procvat u našem području. Ono ima veliki potencijal, brojne rijetke biljne i životinjske vrste.

Autor teksta: Katarina Tomanić 

(Visited 409 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments