Šta je sve vršnjačko nasilje?

2 feb

Bullying je nasilje prilikom kojeg osoba ili skupina vršnjaka/inja sustavno uznemirava ili napada drugu osobu, a veže se za teen populaciju. Može biti: verbalno (dobacivanje, izrugivanje, omalovažavanje, prijetnje), socijalno (izbjegavanje, ignoriranje, isključivanje iz aktivnosti, širenje zlobnih tračeva), psihološko (oštećivanje imovine i bacanje stvari, prijeteći pogledi, praćenje), fizičko (guranje, rušenje, udarci), seksualno (neprimjereno dodirivanje), ekonomsko (omalovažavanje zbog financijske razlike poput jeftinijeg smartphonea) i sl. Psiholozi smatraju da je nasilnicima nasilje maska kojom prikrivaju osjećaj boli i neprilagođenosti, a kojeg na taj način zamjenjuju osjećajem superiornosti. Motiv za nasilje nisu ljutnja ili prethodni konflikt nego prezir prema žrtvi koja je po nečemu drugačija (visoka, niska, pametna, siromašna, bogata, lijepa, ne tako lijepa, mršava, debela, mlađa, starija i sl.) Žrtvom bullyinga se postaje kada osoba ne reagira, tj. ne prijavi nasilje osobama koje bi mogle i trebaju pomoći (roditeljima, nastavnicima, prijateljima, policiji) nego prihvati pravila igre koja nameće nasilnik. Opasnost se krije i u odgađanju, misleći da će takvo ponašanje proći samo od sebe.

Koje su posljedice?

Strah kao cilj. Žrtva postaje bespomoćna, nasilnik/ica nema svijest o krivnji (ne vidi ništa loše u tome) ili odmazdi (nema strah od moguće sankcije društva ili reakcije žrtve). Žrtva i nasilnik/ica usvajaju takve obrasce ponašanja te u sljedećim fazama života svjesno ili nesvjesno zauzimaju poziciju ili žrtve ili nasilnika, što se može manifestirati kroz izbor: životnog puta, profesije, partnera/ice, prijatelja/ica… Žrtva rješenje problema vidi u potiskivanju, izbjegavanju suočavanja ili trpljenju, dok nasilnik/ica rješava probleme agresijom, nametanjem, manipuliranjem osjećajem krivice. Kod žrtava se može razviti i posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), tj. anksiozni poremećaj uslijed kojeg oboljela osoba osjeća konstantnu preplavljujuću zabrinutost s kojom se ne može izboriti, iako se i njoj samoj čini neutemeljenom.

Kako se zaštititi?

Žrtva bullyinga smatra da joj nitko ne može i ne želi pomoći, boji se osvete i smatra da je “cinkanje” loše. Pronalazite se u ovome? Nadiđite vlastiti osjećaj i prijavite nasilje! Ako ste srednjoškolac/ka i mislite da toga nema u vašem okruženju, a pri tome teško podnosite samu pojavnost nekog hipstera iz drugog odjeljenja, onda imate problem koji će vas koštati, iako mislite da dominirate u toj situaciji. Postanite svjesni svojih predrasuda i radite na povećanju svog praga tolerancije – i nemojte misliti da to radite kako biste udovoljili drugima… Zapanjit ćete se koliko će vaš život biti ugodniji, lakši i kvalitetniji kada vas sve manje stvari i pojava iz vašeg okruženja bude nerviralo. Ugodite, ako ništa, onda sebi.

I još…

Treba znati da se nasilje u društvu ne povećava zato što se povećava broj nasilnika nego poslušnika. Jednostavno, prestanite tolerirati nasilje! Niste cinkaroši ako prijavite razredniku, roditeljima, nastavniku/ici od povjerenja da ste vi ili osoba iz vaše sredine žrtva bullyinga. Za početak, kroz vijeća/savjete učenika i razrednu nastavu možete inicirati postavljanje “sandučića povjerenja” u školi u koji bi djeca i roditelji anonimno mogli prijaviti slučajeve nasilja ili dati prijedloge za rješenje problema. Prijaviti možete i policiji pozivom na 122, uz mogućnost zadržavanja anonimnosti.

*Ovaj tekst je dio materijala kNOw risks koji je nastao u okviru istoimenog projekta Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE

 

(Visited 1.315 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments