Društveni trend predstavlja smjer kretanja neke društvene pojave koja prevladava u određenom razdoblju. Trendovi se javljaju u svim sferama života i raznovrsni su – od individualizma vs. kolektivizma; stava „kakvo obrazovanje – dobro se udaj ili se učlani u stranku“ vs. cjeloživotno i neformalno obrazovanje; pa do uništavanja prirode vs. korištenja obnovljivih resursa. Neminovno idu i uz potrošačku filozofiju života koju nameću mediji i slični lobiji. A znate li u čemu je glavni trik sa trendovima? U tome što se prenose od osobe do osobe na osnovu svoje popularnosti, a ne na osnovu svoje temeljne vrijednosti. Ipak, nisu nužno svi trendovi štetni. Primjerice, ako neko vidi gomilu kako bježi od vatre, nije glupo slijediti taj trend.
Zašto su važni?
Slijeđenje nekog trenda predstavlja znak pripadnosti grupi vršnjaka ili istomišljenika, što je mladima vrlo važno. Neki trendovi su korisni, zabavni, opuštajući… Eksperimentiranjem različitih trendova mladi grade svoj identitet (usvajaju nove vrijednosti različite od roditeljskih) i stječu osjećaj (često površnog) samopouzdanja i vlastite vrijednosti (cool sam ako radim nešto što je popularno). Ponekad trendovi služe kako bi mladi šokirali, pobunili se protiv ustaljenog poretka i iskazali svoju slobodoumnost.
Ali…
Svakodnevno ste bombardirani raznoraznim trendovima od kojih mnogi predstavljaju nerealne ideale koji vam se nameću kao pravilo. Ultimativno slijediti trendove znači slijediti masu, biti povodljiv i nemati razvijenu sposobnost da se naprave vlastiti izbori. Ne zvuči baš cool, zar ne? Trendovi od ljudi prave hipnotiziranu gomilu sljedbenika koja postaje plodno tlo za razne manipulacije (neko se debelo bogati na vama, a da ne spominjemo da su mnogi trendovi štetni). Na ličnom planu predstavljaju „maske“ koje navlačite kako bi vas ljudi vidjeli onakvima kakvi želite biti. A zapitate li se ikada šta se nalazi ispod te maske i ko ste vi ustvari?
Kako razlikovati korisne od štetnih trendova?
A da pokušate kritički promišljati?! Iako mnogi misle da je kritičko promišljanje kritiziranje nečega, zapravo je riječ o sagledavanju neke pojave iz više uglova, uočavanju njenih pozitivnih i negativnih strana nakon čega se donosi odluka je li nešto dobro ili ne. A evo i recepta kako da to uradite, korak po korak. Pronađite što više informacija iz različitih izvora – neka budu i dobre i loše, i „gorke“ i „slatke“. Pomno i pažljivo ih izmiješajte. „Procijedite“ ih kroz filter-pitanja: Mogu li naštetiti meni ili ljudima oko mene?, Čine li me boljom osobom, a ovaj svijet ljepšim mjestom za život?, Promoviraju li zdrave i ekološke navike te humane vrijednosti? Nakon toga, ostavite ih da „prenoće“, a onda hladne glave i svjesno donesite odluku ima li smisla slijediti ih ili ne. U svakom slučaju trudite se više težiti bezvremenskom u sebi i oko sebe, a manje pomodarskom ili prolaznom.
Šta kada postane problem?
Kako biste prestali biti trkaći pas kojem ispred nosa vuku plišanog zeku i mame ga da trči bez razmišljanja, pokušajte zastati. To što će vam „plišani zeko“ umaći, može biti najbolja stvar koja će vam se dogoditi u životu. Imat ćete priliku osjetiti stvarni život i pronaći ono što vam istinski treba, umjesto „lažnih mamaca“ za kojima ste do sada jurili. Razmislite o svojim stvarnim potrebama. Jesu li to zaista najnoviji telefon, markirana odjeća ili skuter za ljetne šepurenje gradom? Razmislite i o porijeklu novca koji vam je potreban da biste „ispoštovali“ neki trend i pokušajte taj novac zaraditi sami. Ako ste u ekipi „trend-sljedbenika“, pokušajte im promijeniti stav. A ako ne uspijevate, onda promijenite ekipu. Imajte svoje mišljenje, budite neovisni i samouvjereni i neka jedan od vaših trendova postane „propitivanje trendova“. Niste goveda koja pojedu sve što im se servira. Ili jeste?
*Ovaj tekst je dio materijala kNOw risks koji je nastao u okviru istoimenog projekta Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE
