Sanela Škulj: Kako mlada arhitektica može uspjeti vani?

9 maj

Mlada i uspješna Sanela Škulj već nekoliko godina rukovodi ambicioznim i zahtjevnim arhitektonskim projektima na Bliskom istoku. Živi u prijestolnici Katara – Dohi, gdje je došla iz Sarajeva u kojem je uspjela steći značajno profesionalno iskustvo.

Osim u arhitektonskim biroima i kompanijama, Sanela Škulj je nekoliko godina bila i stručni saradnik Enterijer.ba portala gdje je davala besplatne savjete posjetiocima, a ove godine je prvi put članica međunarodnog stručnog žirija za Grimiznu kuglu – takmičenje za najbolji projekt enterijera ugostiteljskog objekta u regionu.

Sa njom smo razgovarali o tome šta Bosna i Hercegovina može naučiti od Katara, čega se u budućnosti najviše boji i šta savjetuje mladima koji žele graditi karijeru u inostranstvu.

Za vrlo kratko vrijeme u Sarajevu ste se nametnuli kao jedna od vodećih mladih arhitektica. Koje iskustvo biste izdvojili kao vama najznačajnije kada je u pitanju vaša karijera u BiH?

– U Bosni nije toliko jednostavno dobiti adekvatno iskustvo, uzimajući u obzir činjenicu da projekata ima jako malo u odnosu na broj arhitekata u državi, naročito ako se uzme u obzir činjenica da se svake godine povećava broj diplomiranih ambicioznih arhitekata koji sanjaju da će jednog dana biti budući Jean Nouvel ili Zaha Hadid.

Moje iskustvo u BiH je bilo usmjereno u više pravaca, gdje je samo jedan od njih bio moj volonterski angažman za vrijeme studiranja gdje sam koristila svaku priliku da prikupim dovoljno znanja na polju arhitekture kao i predodžbu o tome šta mogu očekivati kada se kasnije sa diplomom suočim sa potencijalnim zaposlenjem. Zatim angažman na nekoliko portala gdje sam aktivno pisala članke o enterijerskim uređenjima, a kasnije i formalno zaposlenje.

Iskustvo mlade osobe treba da bude raznoliko da bi se najlakše prepoznao put kojim treba da se usmjeri i kao takvo ne bih mogla izdvojiti niti jedno iskustvo kao značajnije od drugog.

Koji projekt na kojem ste do sada radili Vam je dao najveću satisfakciju?

– U Kataru mi se pružila prilika da radim na jako kvalitetnim projektima za ugledne klijente koji sa sobom imaju čitav tim ljudi sa kojima ste u svakodnevnoj komunikaciji. Jako sam zahvalna iskustvu koje sam stekla i koje još uvijek stičem. Ovdje je posao arhitekte unutar jedne kompanije raznovrstan i u zavisnosti od vaših ličnih interesovanja se oblikujete unutar firme. Moj put je vodio u smjeru projekt menadžera. Od početka moje karijere unutar sadašnje kompanije sam se dotakla svih oblasti kroz koje jedan arhitekta može proći. Bila sam angažovana na projektovanju hotela, javnih objekata kao i enterijerskih rješenja, zatim na pripremi tenderske dokumentacije kao i ugovorima, nadzoru na gradilištima, komunikaciji sa klijentima i izvođačima, tako i vođenju tima kao projekt menadžer od ideje pa do same realizacije projekta.

Prolazeći kroz sve oblasti sam uvidjela da mi najbolje odgovara pozicija koja je usko vezana za dominantniju i odgovorniju poslovnu ulogu i komunikaciju sa klijentima, tako da sam radila na više fit-out projekata za klijente kao što su Supreme Committee for Delivery and Legacy, Al Jazeera Finance itd.


Šta bi BiH mogla naučiti od Katara kada su pitanju arhitektura i investicije?

– BiH je država sa dugom historijom koja je stoljećima oblikovala arhitekturu naših gradova. Kao rezultat imamo bh. gradove koji su bogati kulturnohistorijskom baštinom, zatim dijelove gradova, mostove i spomenike koji su uvršteni na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine. Imamo i gradove kao što je Sarajevo koji su jednom dobro potkovanom poznavaocu historije arhitekture vremeplovi u kojem arhitektura longitudinale grada Sarajeva priča priču od srednjovjekovnog perioda, preko osmanskog, austrougarskog, moderne, socijalističkog perioda pa poslijeratne i komercijalne arhitekture koja se pokušava uklopiti u sve navedene stilove.

Arhitektura BiH kada se promatra kao cjelina je historijski bogatija, prirodnija, neizvještačena, prosta a samim tim “toplija” i više prilagođena čovjeku.

Međutim, ipak se ne mogu oduprijeti potrebi da spomenem arhitekturu BiH u zadnjem desetljeću koja je odraz vremena u kojem živimo: korumpirano, pohlepno i haotično gdje nam nedostaje više osjećaja, smisla i poštovanja za prostor, tradiciju i kulturu. Rezultat su poslovni objekti dinamičnih haotičnih linija koji simboliziraju stresni ritam koji čovjek pokušava da uprati, stambene zgrade koje se grade bez mnogo logike i poštovanja prema intimi, čovjeku i prirodnom osvjetljenju.

Katar je država koja se ne može pohvaliti dugom historijom arhitekture i nije kao BiH prošla kroz faze razvoja da bi dobila sadašnji izgled. Njihova arhitektura nije prožeta raznovrsnim stilovima, hladna je, nametnuta, izvještačena i nefunkcionalna. Arhitektura jednog grada se promatra kao cjelina, a ubrzani razvoj Katara je nametnut određenim svjetskim dešavanjima gdje se zbog vremenskih rokova ne može pristupiti urbanističkom rješavanju grada na kvalitetniji način. Istina jeste da su neki objekti koji se grade u Kataru impresivni zbog svojih inovativnih materijala i svjetski poznatih arhitekata koji su projektovali iste objekte, međutim kada se pored tih objekata sagledaju i ostali faktori kao što su okruženje, infrastruktura, prilagođenost pješaku, klimatskim uslovima i sl. dobije se grad koji ima objekte koji služe kao ukras, a koji su prazni i međusobno nepovezani, bez priče i bez duše.

Smatram da država bogata arhitekturom koja se postepeno nizala u različitim periodima treba poslužiti kao učitelj državama koje tek pokušavaju da se oblikuju i “pronađu”, a nikako obratno.

BiH može samo u jednoj stvari naučiti od Katara, a to jeste njihova želja i ulaganje da svoju državu učine u svakom smislu naprednijom nego što trenutno jeste, u tom pravcu vode sve njihove investicije bez obzira koliko se mnogima činile rasipnim i pretjeranim. BiH još uvijek ne prepoznaje prirodna bogatstva koja su već mnogi strani investitori prepoznali i stoga treba da radi i investira u smjeru očuvanja, njegovanja i plasiranja svojih prirodnih bogatstava koja će u bliskoj budućnosti, vjerujem, postati vrijedniji i od gasa i od nafte.


Koji stil uređenja ugostiteljskih objekata je trenutno u trendu na katarskom tržištu? Možete li nam izdvojiti neki restoran čije uređenje Vas je posebno impresioniralo?

– Katar je tržište koje pokušava da se istakne u dizajnu ugostiteljskih objekata upotrebom luksuznijih materijala, brandiranim dekorativnim elementima i detaljima, te primjenom inovativnih tehnologija unutar ugostiteljskih objekata kako bi doživljaj prostora bio bogatiji i potpuniji.

Izdvojila bih uređenje japanskog restorana Nobu kojeg je arhitekta David Rockwell projektovao u bliskoj saradnji sa šefom kuhinje i napravio povezanost enterijera i meni karte preko teme, palete boja i materijala koji su korišteni unutar uređenja enterijera. Magičnoj atmosferi doprinosi i lokacija restorana kojeg sa tri strane ne okružuje ništa drugo osim plavetnila mora.

Čitate li magazine o dizajnu i arhitekturi i ako da, koje?

– Danas je lako biti informisan pored svih mogućnosti koje se nude, naročito preko interneta. Mnogo čitam o svemu, tako i o arhitekturi gdje posjećujem mnoge on-line magazine, blogove i portale koji svakodnevno pišu o svježim dešavanjima na polju arhitekture.

Koliko su 3D prikazi važni u današnjoj prezentaciji arhitektonskih projekata?

– 3D prikazi su izuzetno važni u prezentaciji arhitektonskih projekata. To je najbolji način da se klijentu približi trodimenzionalnost i osjećaj prostora. Arhitektura je opipljiva i vizuelna i samim tim zahtijeva da se kao takva predoči.


Koje arhitekte iz prošlosti ste najviše cijenili, a koga biste izdvojili sa trenutne svjetske scene?

– Priroda je jedan neiscrpni izvor inspiracije. Iz prirode možemo naučiti mnogo o statici, geometriji, proporcijama i organskim formama. Na mene su najveći dojam ostavljali upravo arhitekti koji su oponašali prirodu kroz svoja djela, kao takvog sa trenutne svjetske scene bih izdvojila Santiago Calatravu koji pomijera granice u oblikovnom i funkcionalnom smislu statički naizgled neizvodivih objekata. Arhitekta iz prošlosti kojeg bih izdvojila je Antonio Gaudi koji je ostao specifičan u svom arhitektonskom izražaju imitirajući prirodu i njene organske forme kroz sve svoje projekte.

Čega u budućnosti se najviše bojite?

– Sa sigurnošću mogu reći da je odgovor na ovo pitanje: da ne budem rob sistema. Oduvijek sam bila pomalo buntovna i gušim se u nemogućnosti da raspolažem sa svojim životom onako kako želim.

Nema veće štete nego protraćiti život radeći posao koji vas sputava, pokoravati se, tražiti dopuštenje za slobodne dane i sl. Te okove treba što prije skinuti i stvoriti život po svojim pravilima i u konačnici uživati u njemu i živjeti ga punim plućima, jer u životu ima toliko ljepote koju treba spoznati.

Kako provodite slobodno vrijeme?

– Slobodno vrijeme pokušavam maksimalno iskoristiti za uživanje, opuštanje i rad na privatnom projektu na kojem već dvije godine intenzivno radim zajedno sa suprugom.

Radi se o internet platformi koja se zove Parttimerz i koja ima za cilj da pomogne ljudima koji žele da rade da se brže i lakše zaposle na Bliskom istoku. Platformu smo nedavno pokrenuli i već smo ostvarili značajne rezultate budući da imamo nekoliko hiljada registrovanih korisnika od kojih smo već mnogima preko određenih klijenata omogućili zaposlenje.

Rad na Parttimerz-u me nevjerovatno ispunjava jer sam sigurna da će mnogima biti od koristi i da će mnogi bez mnogo muke doći do svojih honorarnih poslova. Ovo je nešto što je meni nedostajalo u mojoj potrazi za poslom i to je jedan od glavnih motivatora za dalji rad i uspjeh.
Šta biste poručili mladima koji žele ostvariti karijeru van granica BiH?

– U suštini je sve mnogo jednostavnije nego što se čini. Treba samo napraviti taj jedan korak prema naprijed. Ono što čovjeka koči da napravi taj korak je odlazak u nepoznato, iskorak iz svog ustaljenog ritma i svog sigurnog okruženja. Jedan citat koji meni pomaže kada sam u dilemi kaže: “Kada god trebaš da napraviš važnu odluku u svom životu, prvo se zapitaj da li će te ta odluka približiti ili udaljiti od tvog konačnog cilja. Ako će te približiti, zakorači naprijed.”

Dok si mlad i nemaš mnogo šta za izgubiti, tada i trebaš da praviš odvažnije promjene koje će te približiti ili dovesti onome čemu težis. Najvažnije u čitavom putovanju je da uživaš, da širiš pozitivnu energiju, da učiš, da budeš siguran u sebe i da se dostojanstveno suočavaš sa svim što ti život ponudi. Sretno svima kojima će ovaj članak pomoći da naprave odluku i da krenu u ostvarivanje karijere van BiH, a i onima koji će ostati da grade našu lijepu domovinu.

Enterijer.ba

(Visited 821 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments