Riječki genijalac otkriva svoju formulu za brzo i lako učenje

28 nov

I dok mnogi učenici i studenti za knjigom provode dane i noći, a na ispitima i testovima i dalje ne postižu željene rezultate, 19-godišnji Riječanin Mislav Krmpotić uči najviše četiri sata na dan, nikada uz knjigu ne probdije noć, a u svom 12 godina dugom učeničkom stažu niže uspjeh za uspjehom.

Nakon što je briljirao na državnoj maturi, Mislav je kao od šale položio prijemne ispite na deset uglednih fakulteta i na svima je bio prvi. Svoju formulu za uspješno učenje, uz koju za nekoliko sati rada na dan uspije zapamtiti gomilu informacija, Mislav nam je ekskluzivno otkrio.

– Kad učim potpuno se posvetim samo tome i ne dopuštam da mi bilo što drugo odvuče pozornost. Prateći rezultate svog rada ustanovio sam da najlakše i najefikasnije učim navečer jer tada najbolje pamtim. Ovisno o tome kakva mi je koji dan koncentracija, učenje obavezno podijelim na više kraćih ili duljih ciklusa. Obično nakon svakih sat vremena rada napravim kratku stanku te se potom vratim učenju. Kad primijetim da sam dekoncentriran, taj dan češće napravim pauze te, na primjer, nakon svakih 15 minuta učenja uzmem mali predah. No kad vodim opasnu bitku s vremenom, tada mijenjam taktiku te jednostavno dam sve od sebe da se što bolje usredotočim na gradivo i da, što je dulje moguće, zadržim koncentraciju te učim po nekoliko sati u komadu – govori Mislav, koji je na ovogodišnjoj državnoj maturi iz svih šest predmeta postigao odličan uspjeh.

Iako postoji cijeli niz znanstvenih te popularnih metoda učenja i brzog čitanja, Mislav kaže da nijednu nije isprobao. Tajna njegovih briljantnih rezultata možda i jest baš u tome što je sam, pomno prateći i osluškujući svoj unutarnji ritam koncentracije i pamćenja, razvio vlastiti stil učenja. Kako sustav koji dobro funkcionira ne treba mijenjati, ni Mislav od osnovne škole pa do kraja gimnazije nije mijenjao svoj sustav učenja, nego ga je nadograđivao i usklađivao sa sve većim obimom gradiva.

S vremenom sam usavršio sposobnost razlučivanja bitnog od manje bitnog dijela gradiva. To ne znači da manje bitno preskačem, no na te dijelove trošim manje vremena te se fokusiram na najbitnije. Dok učim, sjedim za stolom, no nakon što prođem određenu cjelinu, obavezno ustajem te ponavljam i propitujem se hodajući gore-dole po sobi jer sam ustanovio da mnogo bolje pamtim kad sam u pokretu nego kad mirno sjedim – kaže Mislav i potpuno je u pravu.

– Naime, nakon dugog sjedenja mozak postaje pospan i lijen te je kretanje itekako potrebno. Dokazano je i da se proces pamćenja odvija tijekom fizičke aktivnosti te, bilo da vježbamo, pješačimo ili pak samo stojimo, pamtimo mnogo bolje nego kad sjedimo – kaže psihologinja Radojka Sućeska Ligutić.

Volim tišinu, uz glazbu samo učim matematiku

Glazba pospješuje pamćenje i koncentraciju te, prema mišljenju psihologa, djeluje poticajno na učenje. No Mislav je utvrdio da mu glazbena kulisa ne smeta samo dok rješava zadatke iz matematike i fizike. No kad je riječ o memoriranju, najviše mu odgovara učenje u tišini pa u sobi nema ni računalo ni televizor.

– Da biste otkrili pomaže li vam ili odmaže glazba pri učenju, najprije učite jedno poglavlje uz glazbu, a drugo poglavlje u tišini. Nakon toga usporedite kvalitetu i brzinu naučenog gradiva. Utvrdite li da vam glazba odvlači pozornost, pokušajte kao zvučnu kulisu upotrijebiti tonove koji sliče šumu. Oni na mozak djeluju slično kao antivirusni program na računalo te ga istodobno potiču na rad i uklanjaju stres – savjetuje psihologinja Radojka Sućeska Ligutić. Ističe i da je važno da glazba nije glasna i nametljiva te da riječi ne odvlače pozornost. Stoga je, savjetuje, najbolje odabrati nešto s repertoara opuštajuće ambijentalne, meditativne ili klasične glazbe.

Mozartov repertoar, tvrde stručnjaci, može poboljšati sposobnost razmišljanja.

– Ovisno o predmetima, postoji lakše i teže gradivo, no ne postoji takvo gradivo koje ne možemo naučiti, potrebno je samo posvetiti učenju dovoljno vremena i truda – govori nam marljivi riječki učenik.

Dok se tijekom školovanja pripremao za testove, učio je, kaže, temeljito te u danu nije prolazio mnogo stranica. No nakon nakon četiri godine školovanja i konstantnog rada stigla je nagrada – pripremanje za maturu bilo je lako i nimalo stresno, a rezultati briljantni.

– Priprema za maturu uglavnom mi je bila ponavljanje već naučenog gradiva te sam u manje od sat vremena prolazio i po 30 do 40 stranica. Matematiku i fiziku sam tako pripremio u samo dva dana. Bit je u tome da se radi kontinuirano i da se naučeno gradivo konstantno ponavlja – otkriva Mislav, kojemu je vrata širom otvorilo čak deset fakulteta među kojima su strojarstvo, elektrotehnika, građevinarstvo, pravo, ekonomija i medicina, koju je odabrao kao svoj poziv. Svoj je san Mislav pomno razradio. Želi se baviti internom medicinom, konkretno kardiologijom, te planira ostati raditi u Hrvatskoj.
Psihologinja Sućeska Ligutić tvrdi da je upravo vizualiziranje vlastita uspjeha još jedna vrlo važna karika na putu do cilja jer poboljšava pamćenje te ublažava strah od ispita.

Naspavajte se!

Mnogi uče do jutra, no ja se prije svakog testa dobro naspavam, ističe Mislav. U snu se rehabilitiraju živčani završeci pa se informacije lakše sele iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje.

Testirajte znanje

Nakon čitanja gradiva, postavite si i zapišite pitanja. Prvo odgovorite uz pomoć udžbenika, a potom bez gledanja u knjigu. Za svaki odgovor dajte + ili -.

Osluškujte tijelo

Procijenite koje vam doba dana najbolje odgovara za lakše, a koje za teže dijelove gradiva te koliko vam je odmora potrebno da se osvježite. Pazite da se previše ne opustite kako biste mogli nastaviti učiti.

Savjet

Na početku radni periodi traju oko 45 minuta. Postupno ih produljujte te ćete uskoro koncentraciju moći zadržati 2-3 sata. Čim osjetite zamor, uzmite pauzu, no ne dulju od 10, 15 minuta, kaže psihologinja Sućeska.

Vizualizacija briše strah od ispita

Opustite se te usredotočite na dodir stopala s podom. Kad osjetite da su stopala toplija, udahnite kroz nos i izdahnite na usta tri puta. Stavite dlan na trbuh i pratite kako se pomiče dok dišete. Zamislite da ste na ispitu te da točno odgovarate. Vizualizirajte sebe, učionicu, profesora i željenu ocjenu. Vježbu ponovite svaki dan prije učenja i ublažit će strah od ispita, kaže psihologinja Radojka Sućeska Ligutić.

Pauza za hranu

Mislav svaki put kad osjeti umor, uzme pauzu da odmori um. Pritom bi trebalo i jesti, češće, ali pomalo. Velika količina hrane krade energiju pa mozak lakše odluta. Pijte puno tekućine, vodu ili zeleni čaj koji smanjuje stres. Grickajte bademe i suho voće jer su izvrstan izvor energije, a ne čine nas tromima.

Trik

Odredite koliko stranica taj dan morate naučiti i primijenite tehniku brzog čitanja – očima brzo prelazite preko teksta ne izgovarajući riječi, ni u sebi ni na glas, jer to usporava čitanje, kaže Sućeska.

24sata.hr

(Visited 828 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments