Prognoze futurologa: Za samo nekoliko godina svijet će biti čudesno mjesto

22 feb

U razgovoru za Huffington Post, sedam vodećih futurista današnjice predstavilo je svoja očekivanja promjena u tehnologiji i društvu koje nas očekuju u idućih deset godina.

Dr. Michio Kaku, profesor teorijske fizike na Univerzitetu u New Yorku i autor knjige ‘Budućnost uma’: ” U sljedećih 10 godina vidjet ćemo polagani prelaz s interneta u mrežu mozgova, u kojoj se diljem planete u trenutku dijele misli, emocije, osjećaji i sjećanja. Naučnici već sad mogu povezati mozak s kompjuterom i dekodirati neke od naših uspomena i misli. U jednom trenutku to bi moglo dovesti do revolucije u komunikaciji, pa čak i u industriji zabave. Filmovi će u budućnosti biti u stanju prenijeti i osjećaje, ne samo slike. (Tinejdžeri će podivljati na društvenim medijima, slati uspomene i osjećaje sa svoje mature, s prvog izlaska itd.). Historičari i pisci će moći zapisivati događaje ne samo digitalno, već i emotivno.”

Možda će nestati i tenzije između ljudi, kada počnu osjećati bol i patnju drugih.

Dr. Ray Kurzweil, izumitelj, pionir kompjuterske nauke i direktor inžinjeringa u Googleu:

Do 2025. godine, 3D printeri će printati odjeću vrlo jeftino. Bit će brojni open source dizajni, no ljudi će još uvijek trošiti novac kako bi preuzeli dizajne aktuelnih top dizajnera, kao što danas troše novac na e-knjige, muziku i filmove bez obzira na sav besplatno dostupan sadržaj. 3D printeri će printati ljudske organe koristeći modificirane matične ćelije s pacijentovim vlastitim DNK, što će nam pružiti neiscrpnu zalihu organa bez rizika od odbacivanja. Moći ćemo popravljati oštećene organe s reprogramiranim matičnim ćelijama, kao naprimjer srce koje je pretrpjelo oštećenja usljed srčanog udara. 3D printeri će printati i jeftine module koji će se spajati kako bi izgradili kuću ili poslovnu zgradu, poput lego kockica.

Provodit ćemo mnogo vremena u virtuelnoj i proširenoj stvarnosti, što će nam omogućiti da si dolazimo u ‘posjete’ čak i ako živimo stotinama milja daleko. Moći ćemo se i dotaknuti. Neki od ‘ljudi’ koje ćemo posjetiti u ovim novim stvarnostima bit će avatari. Bit će uvjerljivi, ali ne sasvim poput ljudi do 2025. godine, za to ćemo trebati pričekati 2030. Moći ćemo reprogramirati ljudsku biologiju kako bismo zaustavili brojne bolesti i procese starenja, naprimjer deaktivirati matične ćelije karcinoma, koje su stvarni izvor raka, ili zaustaviti napredak arterioskleroze, uzročnika srčanih bolesti.

Moći ćemo stvarati avatare ljudi koji su preminuli iz svih podataka koje su ostavili za sobom (njihovih e-mailova i drugih dokumenata, slika, videa, intervjua s ljudima koji ih se sjećaju). Oni će isto biti uvjerljivi, ali ne sasvim realistični, ne do sredine 30-ih godina, pa će nekim ljudima ova tehnologija biti uznemirujuća i jeziva.

Dr. Anne Lise Kjaer, osnivačica agencije za predviđanje trendova Kjaer Global:

“Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će hronične bolesti biti odgovorne za tri četvrtine svih bolesti do 2020. godine, pa će evolucija mobilnog zdravstva (mobilne dijagnostike i monitoringa) uvesti revoluciju u liječenju dijabetesa i visokog krvnog pritiska. Applikacije koje će dizajnirati medicinari će pružati učinkovite povratne informacije u realnom vremenu, zbrinjavati hronične probleme u mnogo ranijoj fazi, i pomoći unaprijediti živote ljudi u zajednicama u razvijenom svijetu, kao i u zemljama u razvoju.

Ovaj napredak u brizi za naše zdravlje je uzbudljiv, ali ono što me još više uzbuđuje je uporedni razvoj aplikacija koje će se brinuti za naše, zasad zanemareno, mentalno zdravlje.

Dr. James Canton, direktor Instituta za globalne budućnosti u San Franciscu:

“Nosivi mobilni uređaji će prekriti cijeli svijet. Do 2025. postojat će masovni internet svih i svega koji će povezivati sve nacije, društva, kompanije i osobe sa svim svjetskim znanjem. To će ubrzati pristup obrazovanju, zdravstvu, poslovima, zabavi i ekonomiji u realnom vremenu.

Umjetne inteligencije će postati pametne kao ljudi, pa i pametnije. Bit će ugrađene u automobile, robote, domove i bolnice, i kreirat će ‘ekonomiju umjetne inteligencije’. Ljudi i roboti će se stopiti, digitalno i fizički, kako bi liječili pacijente diljem svijeta. Robo-hirurzi će operirati na daljinu. Robo-doktori će porađati djecu i liječiti vas preko mobitela.

Preventivna medicina će transformisati zdravstvo. Rane dijagnoze bolesti s napravama koje mirišu naš dah, i besplatno sekvenciranje DNK koje predviđa naše buduće zdravlje bit će sveprisutne. Personalizirani genetski lijekovi će sprečavati bolesti, spašavajući živote i milijarde u izgubljenoj produktivnosti. Bitcoin sljedeće generacije će zamijeniti tradicionalni papirnati novac, stvarajući novu paradigmu digitalne trgovine i biznisa koja će stvoriti novu ekonomiju.”

Jason Silva, voditelj emisije ‘Brain Games’ na kanalu National Geographic:

“Evolucija stvari ‘na zahtjev’ će postati ‘svijet na zahtjev,’ gdje će nadogradnja biološkog softvera, personalizirane medicine, umjetno inteligentnih asistenata ubrzano transformirati zdravstvo i dobrobit ljudi. Nadalje, povećana automatizacija će činiti naše svakodnevne živote beskrajno bogatijima. Samovozeći automobili bit će posvuda, prevoz će biti automatski, čist i jeftin. Preselit ćemo se u svijet u kojem je pristup jači od vlasništva, i sve nam je nadohvat ruke.”

Dr. Amy Zalman, direktorica World Future Societyja:

“Naučnici sada imaju na raspolaganju sve preciznije načine za proučavanje naših mozgova i tijela kako bi razumjeli naše stavove i ponašanje. Prije samo nekoliko godina, naučnici s Harvarda pokazali su da vođe zapravo imaju manje stresa, ne više, od onih koji nisu vođe… Na Univerzitetu Ben-Gurion, istraživanje na sudijama je pokazalo da dijele strože kazne prije ručka – kad su najgladniji.

Potencijalna primjena takvih uvida u meni budi strahopoštovanje. Preciznije razumijevanje načina na koji ljudi rade – kako poklanjamo povjerenje, kako sarađujemo i učimo, ali i kako ratujemo i mrzimo – jeste alat koji zakonodavci i mi građani možemo koristiti kako bismo izgradili bolje vlade i bolju budućnost.”

Mark Stevenson, autor knjige ‘Optimistova turneja budućnosti’:

“Tehnologije nisu najvažniji dio – iako jesu super cool. Važno je šta društvo radi s njima, a sada je najvažnija institucionalna promjena… Ono što zbilja želimo proučiti, po mom mišljenju, su novi načini organiziranja nas samih. Moja sljedeća knjiga pokriva, naprimjer, revoluciju obnovljivih izvora energije u malom gradiću u Austriji, otkriće open source lijekova u Indiji, mreže pacijenata poput PatientsLikeMe, i škole koje izbacuju nastavni plan kako bi uspjele djecu nešto i naučiti.”

Poslovnisvijet.ba

(Visited 178 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Share on Google+
Google+

Comments