Primjeri dobrog društvenog preduzetništva i sladoled od bundeve

8 nov

U periodu od 14. do 16. oktobra tekuće godine više od 20 mladih ljudi iz BiH je dobilo priliku da učestvuje u prekograničnom programu obuke pod nazivom “Mladi i održivi razvoj – nove mogućnosti zapošljavanja”. Glavni cilj dvodnevne studijske posjete Zagrebu i Čakovcu bile su nove ideje i mogućnosti održivog razvoja zajednice, podizanje svijesti o nezaposlenosti mladih i njihov angažman u riješavanju datog problema, a sve kroz primjere dobre prakse društvenog preduzetništva. Samom događaju prethodio je uvodni seminar u Sarajevu i anketa o stavu mladih u BiH o samom konceptu održivog razvoja u organizaciji ODRAZ iz Zagreba i Inkubatora društvenih inovacija „Munja“ Sarajevo u okviru OIA BiH.

Šta je ono što nas je stvarno dočekalo tamo?

Sjajna ekipa ljudi koja voli i vjeruje u to što radi, odlične ideje pretvorene u djelo, motivacija, usmjerenost i pozitivna atmosfera za rad.

Iako nas je kiša pratila cijelo vrijeme iz BiH, bili smo očarani Zagrebom te večeri, a pogotovu radionicama i predavanjima koje su nam spremili organizatori sljedeći dan. Slušali smo o rezultatima pomenutog  istraživanja o stavovima mladih u BiH. Nismo se u potpunosti složili sa svim predočenim brojevima, ali smo jednoglasno stali uz naše kolege koji su dali podršku održivom razvoju u gradovima u BiH. Tu nam se predstavila i Gabrijela Martić, ispred Upravnog Odbora Mreže mladih Hrvatske koja djeluje na nacionalnom nivou i koja uveliko radi na vidljivim promjena za omladinu te zemlje. Ono što smo posebno primjetili i što nas je rastužilo jeste koliko BiH ne postoji, u nacionalnom smislu, za mlade i studente i koliko nas to unazađuje, što nas je dodatno motivisalo da se borimo i radimo za našu zajednicu. Imali smo priliku razgovarati i o volonterizmu, njegovim oblicima i značaju. Jedna fraza koja je ostavila veliki utisak, vjerujem, ne samo na mene, jeste “Oni koji mogu -rade. Oni koji mogu više-  volontiraju!”

Sljedeći dan smo posjetili Čakovec. Mali grad na sjeveru države između rijeka Mure i Drave, sjedište Međimurja, a prvak među društvenim preduzetnicima!

O samom konceptu rada ACT grupe govorio nam je Teo Petričević. ACT grupa ima za viziju (samo)održivu lokalnu zajednicu i čini je 8 organizacija na području Čakovca koje su posvećene unaprijeđenju društveno-odgovornog ponašanja i ekonomije, te razvoju civilnog društva i preduzetništva. Jedna od njih je i ACT PrintLab grafički i web dizajn studio koji je u potpunosti ekološki orijentisan gdje se mogu naći sjajne ekoteke, blokovi, olovke i cekeri izrađeni isključivo od eko materijala. Ako se odlučite za jednu ekoteku, uz nju ćete dobiti i sjemenje smreke koju možete posaditi gdje želite i kada želite, a ambalaže i kutije također imaju svrhu – mogu se iskoristiti kao ram za fotografije.

odraz_crop

Socijalna zadruga Humana Nova je još jedan ogranak ACT grupe koji smo posjetili i koji nas je oduševio svojim radom i konceptom. Oni zapošljavaju osobe s invaliditetom koje učestvuju u proizvodnji i prodaji jedinstvenih i recikliranih tekstilnih proizvoda, poput torbi, haljina, čarapica za telefone, papuča i direktno nam pokazuju šta tolerancija i zajednički rad znače. Sav tekstilni materijal koji dobiju se iskoristi, reciklažom u kreativne proizvode poput ekoteke ili torbi, što znači da nema gubitaka niti ekološkog otpada, što vodi većem očuvanju sredine i smanjenju zagađenja.

Ono što je posebno jeste da je ovaj događaj okupio  grupu mladih ljudi različitih godina starosti, iz različitih dijelova BiH i različitih sektora (civilni, javni, poslovni) sa istim ciljem – razvojem društvene odgovornosti, prema samima sebi i svojoj zajednici. Ta dva dana su bili nevjerovatno ispunjenje očekivanja, takav udar adrenalina i inspiracije gdje smo imali priliku da razvijamo i dijelimo ideje, iskustva i planove za (bolju) budućnost. Kroz dobre primjere mnogo se toga nauči, a vjerujem da ćemo mnoge i primjeniti.

I za kraj, sigurno se pitate otkud sladoled od bundeve u samom naslovu priče. Sjajni, i vrijedni svake pohvale, organizatori su odlučili da nam pokažu kako se, ne samo živi i radi na području Međimurja, nego i objeduje pa smo posjetiti i divan mali restoran koji datira iz XIX vijeka, pod nazivom “Mala Hiža”. Hiža na međimurskom dijalektu znači ‘’kuća’’ ili ‘’mjesto’’. Tu smo probali slatki, autohtoni specijalitet poznat kao Međimurska gibanica koji se služi topao uz domaći sladoled od bundeve! Još jedan dokaz da Međimurci znaju šta je dobro društveno preduzetništvo i da te primjere definitivno treba slijediti!

Autor: Nataša Zorić

(Visited 159 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments