Preselio se iz Zagreba u Bjelovar i pokrenuo proizvodnju bijelog luka

20 sep

Hrvatska ima visoku stopu nezaposlenosti, pogotovo među mladima, po čemu smo pri vrhu u Europskoj uniji. Jedan od razloga visoke nezaposlenosti je i nedostatak poduzetničke inicijative. Dok većina čeka da “dobije” posao, da im netko drugi stvori radno mjesto, neki, poput Martina Kneževića, glavnog lika naše priče, odlučili su uzeti stvar u svoje ruke i sami pokrenuti posao.

Nakon završenog Prehrambenog fakulteta, Martin se planirao zaposliti u nekoj tvornici, no od toga nije bilo ništa, te nakon preseljenja iz Zagreba u Bjelovar, počinje se baviti poljoprivredom – uzgojem češnjaka.

Proizvodi ekološki češnjak domaće sorte, koji je po svojim karakteristikama neusporedivo kvalitetniji od kineskog kojim su preplavljeni trgovački lanci.

“Nakon što sam diplomirao na prehrambenom fakultetu u Zagrebu, moja je želja bila raditi u tvornici. Želje su bile jedno, stvarnost drugo. Kada sam se u jesen 2008. doselio u Bjelovar iz Zagreba, prekapao sam zapušteni vrt iza kuće i tamo odlučio nešto posaditi. Kako su se glavice češnjaka našle u bakinoj košari, pojma nemam! Valjda ih je ona stavila, uz ostale sadnice koje je poslala. Samo znam da sam te jeseni posadio 5 glavica Grđevačkog šarca, jako strpljivo sam sve ove godine razmnažao i da sam ove godine imao berbu od preko 2 tone češnjaka. Naravno, tijekom godina sam mislio ubrzati proces i kupiti češnjak od nekoga drugoga, ali sam shvatio da ne želim imati nešto isto, već nešto drugačije.

Ono po čemu je Grđevački šarac poseban jest da spada u obitelj češnjaka s cvjetnom stapkom, a karakteristični su mu silno jaka aroma bez gorčine. Za nas proizvođače češnjaka s cvjetnom stapkom ta aroma dolazi uz visoku cijenu – manji prinosi u odnosu na sorte s mekom stapkom”, kaže Knežević.

Poljoprivreda je prilika za zapošljavanje

Knežević smatra da je poljoprivreda velika prilika za zapošljavanje, a u današnje vrijeme informacije su lako dostupne putem interneta. Osim informacija o uzgoju, putem interneta lako je organizirati i plasman proizvoda. Njegova proizvodnja trenutno se odvija na 6500 četvornih metara površine,a prošle godine uložio je oko 46 tisuća kuna.

“Mi mladi smo daleko više na internetu i nije nam nepoznato istraživati neku temu noćima. Preko Googlea možemo doći do silno puno podataka, a preko Facebooka vrlo lako možemo doći do mnogih ljudi. Ne samo kupaca, već i ljudi koji se po svijetu bave uzgojem bilja. Nadalje, mi mladi se daleko lakše udružujemo i razmjenjujemo podatke. Bitno je ne stajati s istraživanjem i kreativnošću, a mislim da mi mladi to itekako možemo.

Meni je bio veliki izazov što sam krenuo od nule. Troškovi na početku su dosta veliki, najam traktora, skladišnog prostora, općenito troškovi se moraju što bolje planirati. Sam sam dizajnirao sadilicu za češnjak, radim na dizajnu male čistilice glavica češnjaka – općenito se jako puno inicijative mora pokazati”, kaže Knežević.

Osim češnjaka proizvodi i začine

Osim sirovog, krenuo je i s proizvodnjom sušenog češnjaka, koji se koriste kao začini.

“Ja sam shvatio da sama sirovina dugoročno nije rješenje već da se mora stvoriti proizvod. Tu sam jako puno vremena i truda uložio dok nisam usavršio proces za sušenje češnjaka. Sušimo ga na 39 stupnjeva, a meljemo na stroju iz Njemačke koji garantira minimalni porast temperature tijekom obrade. Tako sačuvamo što više vrijednih tvari iz češnjaka. Sušeni češnjak nudim u obliku dva proizvoda: Zlatni prah i Zlatni granulat! Za sada, nemam niti jednu povratnu informaciju kupaca koja bi bila manje od oduševljenja mirisom i okusom! Naravno, u sušeni češnjak ne dodajemo sol, polifosfate, sulfate niti silicijev dioksid. Unutra su 100% čisti režnjevi!”, kaže Knežević.

Iako se bavi ekološkom proizvodnjom, koja je obično mnogo zahtjevnija od konvencionalne, kod češnjaka nema većih problema, kaže Knežević

“Nisam se bavio konvencionalnom proizvodnjom, no iz razgovora s drugim proizvođačima mogu zaključiti da ekološka proizvodnja s vremenom postaje daleko lakša od konvencionalne. Ako stvarno imate netretirano sjeme češnjaka, možete zaboraviti na većinu bolesti s kojima se konvencionalni proizvođači bore. U šali znam reći da na polje ni ne dođem do početka travnja, jer stvarno nema potrebe.

Ono što je kod ekološke poljoprivrede teže jest to da netretiranog sjemena biljaka u Hrvatskoj ima vrlo malo, a najveća je prepreka ta što se mora puno učiti o tome kako voditi plodored i iskoristiti taj plodored za dobivanje što većih prinosa, a da se usput smanji količina korova! To je proces koji zahtijeva dosta proučavanja literature pa mi je jasno zašto mnogi idu linijom manjeg otpora te samo bace otrov na zemlju.”

Prodaja na sajmovima i putem interneta

Proizvode prodaje na sajmovima i direktnom prodajom. Ima i svoju Facebook i internetsku stranicu putem kojih ga je moguće kontaktirati. Ove i iduće godine planira ubrati oko tri tone češnjaka a u planu je i lansiranje novog začina.

“Ove godine je berba bila oko 3 tone i vjerujem da ću ostati na ovoj količini još i iduće godine. Novi proizvodi su konstantno u fazi isprobavanja, volim se igrati s raznim okusima i kombinacijama s češnjakom. Ove godine mislim da ću izaći s još jednim začinom koji sadrži moj ekološki uzgojeni češnjak. Proizvodnja je dosta komplicirana, jer zahtjeva precizan ručni rad, no postavio sam si rok da će probni uzorci u idućih mjesec dana biti kod domaćih blogera na isprobavanju!”, kaže Knežević.

Index.hr

(Visited 256 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments