Nismo svjesni ili jednostavno ne želimo?

4 feb

Koliko ste puta čuli da u Bosni i Hercegovini nema mjesta da bi se mladi istaknuli? Ili da se nemate gdje dokazati? Ili ste rekli doći na sastanak neke nevladine organizacije u svojoj lokalnoj zajednici, no bilo vam je mrsko ustati?

Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) sproveo je istraživanje pod nazivom ”Studija o mladima”, te se između ostalog osvrnuo i na volonterizam mladih u BiH. Podaci koje su dobili, bili su koliko očekivani toliko i iznenađujući.

vol

Poslovi na kojima je nekolicina anketiranih mladih volontirala, uglavnom se odnose na aktivnosti organizirane na lokalnoj razini. Povezujući ponašajne karakteristike (volontiranje), ponovno sa vrijednosnim sustavom kojega su mladi iskazali, uočava se da su mladi vrijednost altruizma rangirali na peto od mogućih osam pozicija što se vjerovatno i pokazuje u rezultatima prikazanim o učestalosti volontiranja u proteklih 12 mjeseci.

Na uzorku od 1000 mladih, otpilike tek svaki peti naglašava važnost vrijednosti altruizma, ali i svaki peti ima iskustvo volonterskog angažiranja. Osim svih potencijalnih blagodati koje im može donijeti iskustvo volontiranja, može se zaključiti da je dobrovoljni rad aktivnost koju mladi nedovoljno prepoznaju, te da uslijed toga nije ni raširena među mladima. To potvrđuju i rezultati istraživanja mladih koje je sprovedeno 2012 godine, a u kojem se navodi da se većina mladih nije angažirala u volonterskim aktivnostima, te je samo 10,3% ispitanika volontiralo. U ovoj studiji kao glavni razlozi navode se da to “nitko od njih nije tražio, “nisu imali vremena” i da “ne znaju dovoljno o prilikama za takav rad”.

vol2

Prepreke volontiranju naišao je u svom istraživanju i UNDP (2009). Autori ove studije navode kako se može pretpostaviti da su potencijalni razlozi historijske i kulturološke prirode poimanja dobrovoljnog (“neplaćenog”) rada, te da vlada neinformiranost o samoj aktivnosti volontiranja, kao i o prednostima i dobrobitima ove aktivnosti.
Vrijednosne preferencije mladih upućuju na snažno razvijenu samosvijest o važnosti vlastitog integriteta, o snažnoj orijentiranosti na obiteljske i prijateljske odnose, na profesionalnu uspješnost, kao i borbenost za njegovim ostvarenjem. Razlike u stupnju borbenosti postoje kod mladih iz urbanih i ruralnih sredina.

Možda je to samo loša percepcija našeg uma, pa mislimo da je volonterizam neiskoristiv. Da od njeg nemamo ništa, a ustvari nismo svjesni, ili jesmo no ne želimo da sami sebi to priznamo, jer smo prelijeni da se aktiviramo, o blagodatima koje nam volonterizam nosi.
Živjeti u 2016.godini, gdje svako sve zna, ustvari najvažnijih stvari nismo svjesni.

Na kraju dana trebamo se zapitati, da li je problem možda zaista u nama samima?

Budi-promjena-koju-želiš-vidjeti

Ovaj tekst je nastao u suradnji Asocijacije srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini te Hoću.ba info platforme.

(Visited 202 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments