Ne školuje se više od petine mladih nezaposlenih Hrvata

17 apr

Mreža mladih Hrvatske, nacionalna krova organizacija koja osnažuje mlade za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu i doprinosi razvoju kvalitetnih politika za mlade i civilnog društva, objavila je ovih dana kvartalni tematski osvrt o položaju mladih na tržištu rada s posebnim naglaskom na NEET kategoriju, u koju su svrstani mladi koji nisu zaposleni, ne školuju se niti se usavršavaju kroz sustav obuke. Ta kategorija sve češće se koristi kao relevantan pokazatelj društvenog položaja mladih koji nam prikazuje koliko ih se nalazi izvan sustava, a prema najsvježijim podacima Mreže mladih Hrvatske, više od petine hrvatske populacije mladih nalazi se u NEET statusu.

Prema statističkim podacima koji se tiču položaja mladih na tržištu rada sa svrhom osvještavanja trenutnih pozitivnih i negativnih trendova, vidljivo je kako je u Hrvatskoj, prema podacima za 2014. godinu, 21,8 posto mladih u dobi od 15 do 29 godina u NEET statusu. Usporedbom tog podatka s podacima ostalih članica Europske unije, vidljivo je da se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu dok viši udio NEET populacije imaju samo Bugarska,Italija i Grčka.

Zanimljivo je pak kako se, od 21,8 posto NEET mladih u Hrvatskoj, njih čak 19,3 posto izjasnilo da želi raditi dok svega 2,5 posto to ne želi. Ovaj podatak pokazuje kako mladi u Hrvatskoj u odnosu na ostale države u EU pokazuju značajnu razinu motivacije u pronalaženju posla, što je jedna od rijetkih dobrih vijesti.

U Mreži mladih Hrvatske ističu kako je, da bi se takvo stanje zadržalo, nužno osigurati da se uvjeti na tržištu rada za mlade ne pogoršavaju jer unatoč nezavidnim uvjetima koji uključuju netipične ugovore, nedovoljne plaće, slabu mogućnost napredovanja i slično, mladi ljudi u Hrvatskoj još uvijek nisu obeshrabreni.

Ipak, uvidom u podatke o stupnju obrazovanja, alarmantna je informacija da u populaciji postoji 15,4 posto mladih koji su završili strukovno srednjoškolsko obrazovanje, a koji su u NEET statusu. U usporedbi s ostalim članicama EU-a, Hrvatska je najgora u Europskoj uniji dok je nama najbliža Italija s pet posto manje mladih osoba sa završenim strukovnim obrazovanjem.

Stavljanjem podataka u širi kontekst i iščitavanjem statističkih podataka, vidimo kako mladi sa završenim strukovnim obrazovanjem u Hrvatskoj čine čak 71 posto NEET populacije, a najbliže tom postotku se nalazi Češka s 58 posto. Nažalost, prema ovim podacima, vidljivo je kako mladi koji su završili strukovno obrazovanje znatno češće ‘ispadaju iz sustava’ iako bi samo strukovno obrazovanje trebalo funkcionirati kao mehanizam socijalnog uključivanja.

Zanimljiv je podatak da je u Hrvatskoj nizak postotak mladih kojima je zadnja kvalifikacija ona osnovnoškolska. Jedan od razloga za to jest taj da Hrvatska ima i najnižu stopu odustajanja od školovanja, tj. ranog napuštanja školovanja. Stoga je lako zaključiti kako visok postotak osoba sa svjedodžbom ne znači nužno i visoku stopu zaposlenosti, pa u Mreži mladih smatraju kako bi obrazovni sustav trebao dijelom služiti i kao mehanizam prevencije rizika od siromaštva i socijalne isključenosti, ali s ovakvim ishodima pitanje je u kojoj mjeri se ta svrha ostvaruje.

U postotku visokoobrazovanih mladih u NEET statusu Hrvatska se nalazi u samom vrhu Europske unije. U Hrvatskoj je najviši postotak mladih uključen u odgojno-obrazovni sustav (56,6 posto), njih 31,8 posto je zaposleno, 2,9 posto ih je zaposleno i osposobljava se na radnom mjestu dok 21,9 posto mladih nije zaposleno, nije u obrazovnom sustavu i nije na osposobljavanju (NEET).

Prema postotku zaposlenih mladih (31,8 posto) te onih koji uče na radnom mjestu (2,9 posto), Hrvatska se nalazi na samom dnu, četvrta od kraja, s 34,7 posto i podosta daleko od europskog prosjeka koji iznosi 46,4 posto.

Velika razlika između Hrvatske i ostalih članica Europske unije uočava se u postotku mladih koji uče na radnom mjestu. Primjerice, Danska koja ima 20,7 posto zaposlenih mladih, kao i 39,1 posto mladih koji uče na radnom mjestu, broji sveukupnu zaposlenost mladih od 59,8 posto. U isto vrijeme Hrvatska broji zaposlenost mladih od 34,8 posto jer se svega 2,9 posto mladih osposobljava na radnom mjestu.

U Mreži mladih ističu kako se više od petine hrvatske populacije mladih nalazi u NEET statusu. To je značajan rast te populacije u odnosu na 2008. i 2009., kad je desetina mladih bila u NEET statusu.

Podaci izneseni u ovom kvartalnom izvještaju jasno ukazuju na potrebu ulaganja napora u uređivanju sustava stručnih praksi za vrijeme obrazovanja dok je iz izvještaja vidljivo kako države u kojima značajan dio populacije uči na radnom mjestu ima i manji udio NEET populacije, stoga trenutni sustav zahtijeva niz institucionalnih promjena kojima bi se stvorili uvjeti za kvalitetnu izvedbu stručne prakse u obrazovanju.

Mreža mladih Hrvatske smatra kako je nužno osigurati uređenje uvjeta rada te isplatu primjerene naknade za rad, s posebnim naglaskom na razvoj sustava stručne prakse kroz suradnju države, poslodavaca i sindikata. Pored toga, nužno je osigurati razvoj adekvatne infrastrukture za izvedbu stručne prakse te urediti sustav pedagoško-socijalnog osposobljavanja i podrške pružateljima stručne prakse, adekvatno vrednovanje ishoda učenja, ali i primjerenu razinu radničkih prava mladih uključenih u takve oblike učenja koja se doista provode.

U organizaciji mladih vjeruju kako takva reforma može doprinijeti izravnom prelasku većeg broja mladih iz sustava obrazovanja u svijet rada, kao i smanjivanju rizika od dugotrajne nezaposlenosti za one koji ne uspijevaju naći posao ili bez njega ostanu u kasnijoj fazi karijere. U konačnici, mišljenja su, takva reforma uvelike može doprinijeti općoj razini produktivnosti i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva širenjem baze dobro obrazovanog i primjereno plaćenog radništva.

Tportal.hr
(Visited 81 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments