Mladi, ni mobilni niti zainteresovani!

8 mar

U radu sa srednjoškolcima iz čitave Bosne i Hercegovine, kao i kroz angažman u nevladinom sektoru, uvidjeli smo da mladi iz manjih sredina nedovoljno ili malo putuju iz svoje lokalne zajednice. Spominju se različiti razlozi zašto je to tako, od nedostatka finansija, straha od nepoznatog, roditeljskih zabrana da putuju samostalno, ili jednostavno zbog nezainteresovanosti.

U ovom istraživanju anketirali smo 80 srednjoškolaca iz tri srednje škole u Goraždu, te intervjuisati predstavnike Općine Goražde i Vijeća mladih općine Goražde, kako bismo saznali da li su mladi upoznati sa besplatnim mogućnostima putovanja, kako se informišu, koje mogućnosti imaju u Goraždu i na koji način bismo mogli povećati mobilnost mladih.

Iako je mnogo faktora vezano uz mobilnost mladih – od finansijskih mogućnosti od interesovanja – ono što smo željeli saznati jeste da li su mladi uopšte upoznati sa svim besplatnim mogućnostima.

Na pitanje, Da li ste upoznati sa besplatnim mogućnostima mobilnosti za mlade (unutar i van BiH)?, 60% ispitanih srednjoškolaca odgovorilo je da nije upoznato i kao razlog tome naveli su da ne znaju gdje potražiti informacije, dok mali broj njih nije pokazalo intresovanje za takve mogućnosti. 40% ispitanih srednjoškolaca koji su odgovorili da su upoznati sa besplatnim mogućnostima putovanja, naveli su da su njihova besplatna putovanja bila u svrhu seminara, omladinskih projekata, sportskih i školskih takmičenja, te školskih putovanja u vidu izleta i ekskurzija.

Da je prva prepreka za potencijalna putovanja upravo to što mladi nisu dovoljno upoznati sa mogućnostima besplatnih putovanja smatra i Armin Terović, predsjednik Vijeća mladih Općine Goražde. On smatra da mladi putuju, ali ne dovoljno, te navodi kako Vijeće konstantno šalje svoje najbolje aktiviste na seminare, treninge i konferencije, upravo kako bi se dodatno usavršili. Njegova je preporuka da se napravi određeni servis koji bi pružao informacije o besplatnim putovanjima, ali i davao savjete mladima kako da popune određene prijave.

Na pitanje: Da li ste putovali izvan svoje zajednice u svrhu obrazovanja ili vannastavnih aktivnosti?, 80% ispitanih srednjoškolaca odgovorilo je da su putovali, a od toga većina je putovala zbog školskih i sportskih takmičenja, dok u anketama imamo mali broj onih koji su putovali zbog seminara ili neformalnog obrazovanja i to u trajanju od tri dana (vikend). Važno je istaknuti da je 99% onih koji su odgovorili da su putovali van svoje zajednice, navelo samo Sarajevo, kao grad gdje su putovali. Oni koji su odgovorili ne na ovo pitanje kao razloge navode da nisu imali informacije o određenom događaju, nisu znali kako se prijaviti, ili nisu imali dopuštenje roditelja.

Tokom istraživanja razgovarali smo sa Azrom Mirvić-Valjevčić, službenicom za mlade Općine Goražde, koja je istakla da Općina pruža punu podršku mobilnosti mladih iz Goražda u više segmenata, ali smatra da se ne radi dovoljno na povećanju kvalitete mobilnosti iz više razloga. Mišljenja je da mladi i vlast ne komuniciraju dovoljno dobro, to jeste, stvaraju se “gluhi telefoni” gdje mladi krive vlast za manjak prilika za mlade, dok vlast krivi mlade za to što su pasivni i ne žele participirati u donošenju odluka koje ih se tiču.

Općina Goražde mladima uglavnom pruža priliku da putuju u pobratimljene gradove Republike Turske. U tome učestvuju većinom kulturno – umjetnička društva, učenici generacija osnovnih i srednjih škola, uspješni sportisti i mladi aktivisti koji su kroz svoj angažman prepoznati u Goraždu. Mirvić-Valjevčić je također naglasila da je Općina Goražde spremna na nove prijedloge poboljšanja ovog segmenta života mladih u Goraždu, te da žele da razgovaraju sa mladima o mogućim promjenama.

Na pitanje: Kako biste voljeli da vam se približe informacije o mogućnostima besplatnih putovanja?, 60% ispitanih srednjoškolaca odgovorilo je preko škole, 20% smatra da se o ovome treba razgovarati na časovima odjeljenske nastave, 10% vjeruje da informacije trebaju plasirati nevladine organizacije i poticati mlade na uključivanje, i 10% ovakve informacije bi prikupljalo preko sredstava javnog informisanja.

Kako bi se povećala mobilnost mladih, očito je potreban angažman na nekoliko polja, i od strane mladih i od strane drugih aktera u zajednici – općine, škole, nevladinih organizacija. Samo davanje informacija o mogućnostima nije dovoljno da se mladi potaknu na mobilnost, jer je tu uključen i potencijalni strah od nepoznatog, ili čak neshvaćanja procesa apliciranja, te manjak samopouzdanja. U tom slučaju, mlade je potrebno dodatno motivisati, upoznati ih sa primjerima dobre prakse, i njihovim vršnjacima koji su već putovali po seminarima, kako bismo im mogli objasniti sve koristi i prednosti koje mogu steći sudjelovanjem na seminarima, konferencijama, projektima.

Srednjoškolci žele da im se informacije o besplatnim putovanjima dostavljaju i prezentuju preko škole, jer u njoj najviše vremena provode, a vjerujemo i da školskim autoritetima roditelji najviše vjeruju. Informacije mogu biti predstavljene na časovima odjeljenske zajednice, gdje se može izdvojiti dodatno vremena za pomoć mladima da apliciraju na pojedine programe.

Internet je jedan od najvećih kanala komunikacije, međutim, sama informacija nije dovoljna ukoliko mladi nisu motivisani ili ako im sama ta informacija nije dovoljno jasna. Često se događa da sami pozivi za apliciranje nisu prilagođeni mladima, jer u anketama su srednjoškolci navodili kako žele da se prijave za putovanje, ali odustanu zbog velikog broja nepoznatih riječi i komplikacija putem prijave.

Autor teksta: Nedžad Kamenica

Preuzeto iz SHL publikacije Mladi u BiH danas.

(Visited 250 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments