Junkfood vs. slowfood

27 okt

Čime ti hraniš emocionalnog izjelicu?

Izreka kaže: Ono si što jedeš! Junk u prijevodu s engleskog znači bezvrijedno ili smeće, a food hrana. Treba li dodatno pojašnjavati analogiju?! Ako treba, evo još. Znate li da neki hamburgeri ni nakon dvije godine stajanja ne istrunu niti promijene svoj prvobitni oblik?! A da se u samo jednom hamburgeru nerijetko može naći meso stotinu različitih životinja?!

Termin junkfood odnosi se na vrstu hrane koja u sebi sadrži mnogo nezdravih masnoća, šećera, soli i aditiva. Najpoznatije nezdrave kombinacije tih sastojaka su: hamburger, ćevapi, doner,pizza, pomfrit, gazirani sokovi, slatkiši, čips, sladoledi i ostala, da se ne lažemo, ukusna hrana. Ukusna jest, ali joj je hranjiva vrijednost niska, jer sadrži neznatne količine minerala, vitamina i bjelančevina. Osim što se brzo priprema i servira, prati je glas da je jeftina,što je čini dostupnom i popularnom. Ipak, zapitajte se je li stvarno jeftina i šta biste mogli napraviti u kućnoj varijanti za isti novac? Dodatno, imali biste kontrolu nad kvalitetom.

Zašto je koristite?

Nekada se mislilo da ljudi jedu isključivo zato da bi (pre)živjeli, ali sada je znanost potvrdila – jedu i kako bi osjetili ugodu. Osim toga, čitava industrija „pomaže“ razvoju food-junkies generacija – reklame predstavljaju junkfood kao neizostavan dio mladalačkog identiteta; trgovine koje nude ovu hranu ciljano su postavljene oko škola i mjesta gdje se mladi inače okupljaju, a nekako sve to ide i uz naš brzi i otuđeni tempo života (hoćemo sve brzo, odmah i bez muke).

A ne biste trebali jer…

Junkfood u tijelu izaziva stalnu glad zato što se brzo probavlja, a višak se gomila u obliku masnih naslaga. Posljedice učestalog konzumiranja su brojne: pretilost, problemi sa aknama i karijesom, povišena razina kolesterola u krvi, dijabetes, astma, visok tlak ili problemi sa jetrom, zbog čega se osjećate tromo i umorno. Tijelo i um su povezani, tako da nezdrava hrana utječe i na psihičko stanje i može uzrokovati pojavu depresije, naglih promjena raspoloženja ili probleme sa pamćenjem i koncentracijom. Osim toga, konzumiranjem ove hrane postajete žrtve moćnog oružja u svjetskoj geopolitici – velike korporacije nameću junkfood stil života iza kojeg stoji unosna industrija, a potom poreski obveznici daju novac za borbu protiv bolesti povezanih sa tom istom prehranom.

Kako se zdravije hraniti?

Mnogo je lakše pokušati uvoditi nove i zdrave navike nego se pokušavati riješiti loših. Sve dok im ne nađete dostojnu zamjenu, one će biti tu. Umjesto da od uvođenja zdravih navika pravite robiju, napravite zabavu i gradite svoj slowfood stil. Pokažite da imate stav i da ste drugačiji – ponesite jabuku, mrkvu, izmiksano voće i orašaste plodove ili home-made sendvič sa povrćem i kuhanim jajima (bez štetnih preljeva) za užinu. Za druženje sa ekipom ne morate baš naručiti pizzu – napravite zezanciju od zajedničkog kuhanja. Dobro sada, ne morate „sukati“ jufke i motati sarme, ali spravljati neka egzotična jela iz kineske, indijske, libanske ili meksičke kuhinje fakat može biti zanimljivo. Je li pretjerano predložiti da zasadite mali vrt?! O.K., O.K., o ovome neki drugi put. U fastfood restoranima birajte zdravije opcije (salata umjesto pomfrita). A neće ni svijet propasti ako PONEKAD pojedete hamburger ili popijete Coca-Colu. Ključ je u umjerenoj i raznovrsnoj prehrani i svjesnom izboru onoga što jedete, kako ono ne bi pojelo vas.

I još…

Za početak spoznajte u kojim okolnostima i iz kojih potreba konzumirate junkfood i pronađite drugi način na koji ćete postići isti efekt (npr. vježbanje je dobar način da pobijedite „emocionalnog izjelicu“). Dajte sebi vremena i krenite s uvođenjem malih promjena. Neka objedovanje postane vaš mali dnevni ritual – počnite uživati u ukusima zdrave hrane. Informirajte se i čitajte deklaracije proizvoda (možda će vas iznenaditi kada saznate da su mišji izmet, crvi ili dlake pacova sastavni dio vaših omiljenih proizvoda – naravno, u određenoj, dozvoljenoj količini).

Fotografija preuzeta sa holisticthymes.net

*Ovaj tekst je dio materijala kNOwrisks koji je nastao u okviru istoimenog projekta Udruženja za prevenciju ovisnosti NARKO-NE

(Visited 133 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments

Autor Admin