Iskustvo je bolje od praznog papira, evo kako?

2 avg
VOLONTERKA JASMINA ČERNEKA

 

U situaciji kada broj nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje raste iz dana u dan, nemoguće je ne primijetiti nezadovoljne ljude, iscrpljene od ”stajanja na mjestu”. Upravo se volontiranjem mogu steći znanja i korisna poznanstva koja će nadopuniti životopis i poslužiti za pronalazak posla, pogotovo kad je riječ o mladim osobama bez prethodnoga radnog iskustva. Za studente i mlade nezaposlene ljude to je dobar način da otkriju koji im se posao sviđa, a koji ne, jer ga biraju isključivo prema tom kriteriju, a ne kriteriju zarade.

Jasmina Černeka volontira pišući novinske članke vezane za kulturu na internetskom portalu sutra.hr, a zajedno s još nekoliko kolega s fakulteta radi i na Radio Mariji, uređujući i vodeći emisiju ”Djeca medija” svakoga prvog ponedjeljka u mjesecu. Za volontiranje na internetskom portalu prijavila se kada joj je prijateljica rekla da traže zainteresirane studente koji bi besplatno pisali, dok je volontiranje na radiju dio projekta Djeca medija, pokrenut u udruzi Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu. Jasmina je jedna od petnaestak studenata začetnika tog projekta, u kojem je puno dala i – puno naučila.

“Zato što sam vječni optimist i smatram da malim koracima možemo učiniti jako puno dobroga drugima, ali istodobno i sebi. Ova volontiranja me usrećuju jer u potpunosti radim ono što volim, a to je ujedno i korisna stvar za društvo”, navodi o razlozima volontiranja. Na portalu najčešće piše članke vezane za glazbu. O svojim zaduženjima kaže: ”Ono što trebam, jest istražiti i informirati se na internetu o kojim se grupama ili glazbenicima radi, otići na koncert, možda nekad uzeti izjave glazbenika ili posjetitelja i naposljetku napisati članak”. Ističe kako na radiju ima više posla s obzirom da i volontera ima više, pa je procedura malo duža: ”Prvo dogovorimo gosta i na vrijeme obavijestimo slušatelje. Zatim smišljamo pitanja za jednosatnu emisiju i radimo priloge (vox populi, mišljenja drugih stručnjaka o nekoj temi, intervjuiranje studenata i sl.). Nakon što je sve spremno, emisija ide uživo. Kasnije pišemo kraći izvještaj koji objavljujemo na internetskoj stranici”. Volontiranjem se, kaže, mogu steći znanja i korisna poznanstva koja će nadopuniti životopis i poslužiti u pronalaženju posla. Također, dodatna prednost je što se volontiranjem bira posao isključivo prema kriteriju zanimljivosti. Tako se može doprinijeti željenoj karijeri, a može se djelovati i iz humanih razloga te doprinijeti na društvenoj razini. Za studente i mlade nezaposlene ljude to je dobar način da otkriju koji im se posao sviđa, obzirom da ga biraju samo prema tom kriteriju, a ne kriteriju zarade.

Do informacija internetom

Tri godine Jelena Žučkić volontirala je u Udruzi za terapijsko jahanje ”Krila” za što se odlučila jer je, kako kaže, imala viška slobodnog vremena, a zanimali su je konji i pomoć djeci s poteškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom. ”Bilo mi je super maknuti se iz grada na nekoliko sati i biti u prirodi sa životinjama, a uz sve to čovjek je i društveno koristan. Cijela ideja volontiranja mi je super, jer čovjek svoje slobodno vrijeme daje onima kojima je potrebno, a jako malo ljudi se odluči na jedan takav nesebičan čin. Meni osobno ne ide baš s ljudima, pa sam se odlučila za životinje”, objasnila je. Do prijave za volontiranje došla je putem interneta. Ovisno o vremenu i rasporedu terapija, radila je nekoliko puta tjedno po tri ili četiri sata, a njezini zadaci bili su ”svi oni poslovi za koje stručnjaci u ”Krilima” nisu imali vremena, kao što su čišćenje bokseva za konje, odvođenje konja u njihov prostor, stavljanje opreme na konja, vođenje konja tijekom terapije itd.”.

Jelena Viljevac počela je volontirati kao brucošica 2007. godine. Zajedno s još jednom kolegicom, otvorila je svoj internetski portal Alfa, na kojem je zadužena za uređivačku politiku. Također, volontira i na internetskom portalu FAK tvoj portal, na kojem radi reportaže te na Z1 televiziji s malim prekidima zbog obaveza. S volontiranjem je počela preko Volonterskog centra Zagreb. Zanimao ju je rad s djecom s poteškoćama u razvoju i beskućnicima te djelatnosti vezane za njezinu struku. ”Za neke volontiram iz ljubavi, recimo djecu i potrebite, a za neke iz praktičnih razloga, radi stjecanja iskustva u poslu i novih poznanstava”, kaže. Dnevno na zadaće volontiranja utroši pet sati, dok većinu posla odrađuje preko noći. Ovisno o projektu, njezine zadaće kreću se od koordinacije manjeg tima ljudi, pa sve do dijeljenja letaka. Ističe kako nema pravila ili ”posla ispod časti” kada se odlučiš za to.

Od druge godine fakulteta Domagoj Morić volontira u organizaciji civilnog društva Forum za slobodu odgoja, koja djeluje u području obrazovanja, a misija joj je implementacija obrazovnih standarda suvremenih demokratskih društava u hrvatski obrazovni sustav. ”Sada već treću godinu volontiram u Forumu i smatram da mi je to iskustvo neprocjenjivo te da mi je promijenilo život”, navodi. Oglas za volontiranje vidio je na Facebooku i odlučio se prijaviti, jer su, kako kaže, tražili suradnika za odnose s javnošću, a kako je on sam student komunikologije na smjeru odnosa s javnošću, smatrao je da će svojim znanjem moći pomoći drugima. Prošao je proces selekcije koji je uključivao i intervju, a ubrzo je saznao da je primljen. Za volontiranje se odlučio kako bi doprinio podizanju kvalitete obrazovnog sustava te razvio svoja znanja i vještine, tj. naučeno na fakultetu primijenio u praksi. ”U Forumu su mi omogućili da upravo to i učinim. Dali su mi potpunu slobodu u obavljanju svih mojih poslova, što cijenim i smatram velikom privilegijom”, ističe. Ugovorom o volontiranju, koji je sklopio s Forumom, određena mu je satnica od osam sati tjedno, ali kaže da su u uredu izuzetno fleksibilni. Njegovi zadaci obuhvaćaju pisanje vijesti za novine, objave za medije i tekstove za newslettere te pripremanje tekstova za internetsku stranicu Foruma. Osim toga, radi i press clipping, tj. selektivno i kontinuirano praćenje, razvrstavanje i spremanje informacija iz medija o organizaciji. Također je i community manager, što znači da pomaže voditi račune Foruma na društvenim mrežama kao što su Facebook, Twitter, Flickr ili YouTube. Na kraju, zadužen je za pisanje, reviziju i provođenje komunikacijskog plana udruge i razvijanje različitih obrazovnih politika. Posebno navodi da, prilikom obavljanja svih poslova, postoji osoba koja provjerava njegov cjelokupni rad.

Marina Marinac volontira osam sati tjedno kao asistentica za komunikacije u Institutu za razvoj obrazovanja od listopada. Prijavila se kada je na internetskoj stranici fakulteta vidjela natječaj koji Institut za razvoj obrazovanja objavljuje svake godine. Volontiranje traje godinu dana. ”Volontiram zato što smatram da je nama studentima praksa jako važna, stječemo radno iskustvo, izvrsna je odskočna daska i prilika za daljnju profesionalizaciju”, objasnila je. Njezini zadaci su provjeravanje e-mailova Instituta za razvoj obrazovanja i ima li novinarskih isječaka vezanih za Institut, koje zatim stavlja na internetsku stranicu Instituta. Također, pretražuje stranice na kojima se nalaze vijesti i priopćenja iz Instituta, pa te podatke pohranjuje u evidenciju, kontinuirano radeći statistiku podataka.

Besplatnost volontiranja

U Načelu besplatnosti volontiranja Zakona o volonterstvu, u 1. stavku 15. članka stoji da ”volonterka ili volonter ne može volontiranje uvjetovati ispunjenjem neke činidbe (davanja, činjenja, propuštanja ili trpljenja) ili stjecanjem imovine, novčane nagrade ili koristi”. Našim sugovornicima ne smeta činjenica da ih se ne plaća za odrađene zadaće. Oni se povode načelom dobrovoljnosti i solidarnosti volontiranja Zakona o volonterstvu, gdje u 1. stavku 16. članka jasno piše: ”Volontiranje je dobrovoljno i solidarno obavljanje aktivnosti ili usluga slobodnom voljom volonterke ili volontera”. Jelena Žučkić ističe kako joj je samo bivanje tamo i rad sa životinjama bio dovoljan, dok Jelena Viljevac navodi da plaću može zamijeniti i satisfakcija, iskustvo, zadovoljstvo itd. Domagoj Morić misli da je potrebno shvatiti da je volontiranje dobrovoljno ulaganje svog vremena, truda i vještina bez ikakve financijske naknade. ”Mislim da naše društvo još uvijek nije dovoljno senzibilizirano za volontiranje, ne shvaća koje vrijednosti ima te koji utjecaj može imati na pojedinca. Nažalost, živimo u društvu u kojem se previše cijeni materijalizam, stoga ni volontiranje nije toliko rašireno”, kaže, ali i naglašava da mu je volonterski angažman omogućio dobivanje stipendije.

U 1. stavku 31. članka Zakona o volonterstvu navedeno je da je volonter obvezan “volontirati u skladu sa stručnim propisima i etičkim pravilima te po primljenim uputama organizatora volontiranja”, a temeljem 23. članka Nacionalni odbor za razvoj volonterstva usvojio je 2008. godine Etički kodeks volontera (NN 55/08). U njemu je pojašnjeno sedam Temeljnih načela, koja se odnose na sudjelovanje u društvenim procesima, dobrovoljnost i slobodu izbora, zabranu diskriminacije, solidarnost, promociju i zaštitu ljudskih prava, razvoj osobnih potencijala, međukulturalno učenje i razmjenu te zaštitu okoliša i brigu za održivi razvoj.

Dok ostali sugovornici o svojim nadređenima, tj. organizatorima volontiranja, tvrde da su korektni, učiteljski nastrojeni, obzirni, poticajni, pristupačni i profesionalni, Jelena Žučkić kaže da su ona i ostali volonteri u udruzi Krila radili ‘prljavije’ poslove te da su im u te tri godine samo jedanput ili dvaput zahvalili. “Ali mi smo na to pristali i znali smo da je tako, tako da to i nije iskorištavanje”, dodala je. Više ne volontira tamo, jer ju je smetao loš odnos s nadređenima, koji su ju jedva i pozdravljali. “Mi smo za njih bili volonteri koji dolaze i odlaze, izmjenjuju se, rade svoj posao i šute”, rekla je o odnosu s organizatorima volontiranja.

Usprkos tome, volontiranje nosi za sobom mnogo prednosti. Volontiranjem se možete izgraditi kao osoba i kao radnik, upotpuniti životopis i stvoriti temelje za budući posao i karijeru. Domagoj Morić tvrdi da mu je volontiranje u potpunosti promijenilo život: “Nekoliko mjeseci nakon što sam počeo volontirati, prijatelji su mi govorili da su uočili veliku promjenu. Rekli su da sam postao odraslija, zrelija i odgovornija osoba. Volontiranje mladima donosi mnoge prednosti, razvijaju se vrijednosti pomaganja drugima, kao i osjećaj razumijevanja za druge. Osim toga, aktivnim volontiranjem se stječu znanja, vještine i sposobnosti, koje su potrebne za daljnje zaposlenje. Također, mladi će dobiti priliku stvoriti i svoju mrežu kontakata. Smatram da je potrebno napraviti bolju promociju volonterstva, kako bi svi doživjeli to jedinstveno i neponovljivo iskustvo”, kaže. Jasmina Černeka smatra da mladi ljudi trebaju volontirati jer na taj način u sebi otkrivaju nešto novo i pozitivno: “Svojim malim, ali značajnim djelima poboljšavaš društvo, a ujedno razvijaš i samog sebe. Volontirala sam i s osobama s poteškoćama u razvoju, koje su mi toliko otvorile horizonte i pokazale mi kako na svijet mogu gledati i iz jedne druge perspektive”.

Izvor: jasam.hr

(Visited 166 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments