IRMA DELJKIĆ, PRVA DOKTORICA KRIMINALISTIČKIH NAUKA U BIH: ŽENE TREBA POTAKNUTI NA FORMIRANJE ŽENSKIH POLITIČKIH STRANAKA

6 sep

Irma Deljkić je prva doktorica kriminalističkih nauka u Bosni i Hercegovini i više od 10 godina je zaposlena na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu.

Područje njenog rada je naučna oblast „Kriminalistika“, a pored nastavničkog angažmana bila je angažirana i kao stručni saradnik, učestvovala je u izradi strateško-planskih dokumenata i inicijativa Ministarstva sigurnosti BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Također, bila je angažirana kao predavač na kursu za inspektore Službe za poslove sa strancima Ministarstva sigurnosti BiH, gost predavač na Europskoj akademiji u Banjoj Luci i Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, te edukator uposlenika nevladinih organizacija iz oblasti reforme pravosuđa u BiH i implikacija ove reforme na pokretanje i procesuiranje slučajeva povrede prava žena.

Objavila je više naučnih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim publikacijama, te učestvovala u nekoliko naučno-istraživačkih projekata. Svojim primjerom pokazuje kako žene mogu uspjeti i u oblastima koje naše društvo još uvijek smatra isključivo „muškima“. Za portal Prava Žena govori o svom životnom putu.

Prije nekoliko godina postali ste prva doktorica kriminalističkih nauka u BiH. Odakle interesovanje za ovaj poziv u svijetu koji je više okrenut muškarcima?

Razmišljajući kao i mnogi drugi mladi ljudi o svom budućem zanimanju, u konačnici sam shvatila da me kriminalistička profesija ipak najviše zanima, i da bih voljela raditi u kriminalističkoj praksi. Na moju odluku svakako je utjecala i činjenica da je u sklopu Univerziteta u Sarajevu tada postojao (i danas postoji) Fakultet kriminalističkih nauka koji je profilirao upravo takve kadrove. No, nakon završetka dodiplomskog studija na pomenutom Fakultetu, život me je ipak odveo u nekom drugom smjeru. Naime, prihvatila sam ponudu da ostanem raditi na ovom Fakultetu kao asistent i krenem putem akademske profesije.

Gdje ste danas zaposleni i šta vam je ovo zvanje, odnosno titula donijelo u životu?

Danas sam zaposlena na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, u zvanju redovne profesorice. Doktorska titula i dalja zvanja koja su uslijedila nakon doktorata, donijeli su mi primarno veći stepen znanja iz oblasti kriminalističke nauke, ali i veću ljubav prema ovoj nauci. Naravno, pored realizacije nastavnog i naučnoistraživačkog rada, dobila sam i priliku da participiram u kreiranju određenih strateških dokumenata u Bosni i Hercegovini koji tretiraju određene vrste kriminaliteta, kao i u edukaciji osoba koje su profesionalno involvirane u problematiku suprotstavljanja kriminalitetu.

Island je prva zemlja u svijetu koja je ove godine uvela zakon koji zabranjuje da su žene plaćene manje od muškaraca. Kako gledate na položaj žena u BIH? Smatrate li da su ravnopravne sa muškarcima po ovom pitanju?

Još uvijek nigdje u svijetu žene nisu u potpunosti ravnopravne sa muškarcima kada je riječ o ovom pitanju, a istraživanja pokazuju da su žene u svijetu u prosjeku oko 20% posto manje plaćene nego muškarci. Island je jedna od vodećih zemalja u svijetu kada je riječ o ravnopravnosti žena, a pored zakona koji ste pomenuli, ova država je također usvojila i zakon koji ženama garantira najmanje 40% mjesta u odborima javnih i privatnih kompanija. Smatram da položaj žena u Bosni i Hercegovini nije na zavidnom nivou, i da žene u BiH nisu ravnopravne sa muškarcima po ovom pitanju. Treba znati da manja plaćenost žena direktno utječe na njihove porodice, ali i odluke da zasnuju porodice. To posebno treba imati u vidu kada se radi o Bosni i Hercegovini, koja se trenutno suočava sa ozbiljnim demografskim problemima.

Koliko žene danas zaista žele biti ravnopravne sa muškarcima i kakav je vaš stav prema ženama koje žele biti domaćice?

Mislim da pitanje ravnopravnosti žena ne treba posmatrati u kontekstu nekog ekskluziviteta, već nečeg sasvim normalnog. Ravnopravnost znači da žene treba da imaju jednak pristup svim pravima kao i muškarci, te da se interesi i potrebe žena u jednom društvu ne trebaju zanemarivati. Stoga vjerujem da većina žena danas ipak želi da konzumira svoja ljudska prava i osnovne slobode u svim područjima života i rada jednako kao i muškarci. Kada je riječ o ženama koje žele biti domaćice, stajališta sam da treba poštovati njihov izbor da se na takav način posvete porodičnim vrijednostima. Njihova uloga u društvu je jednako važna kao i žena koje su zaposlene. Međutim, smatram da bi bilo dobro da i žene koje su domaćice imaju neke izvore vlastitih prihoda, s obzirom na to da istraživanja pokazuju da se u slučaju nasilja u porodici, žene teško odlučuju da napuste nasilne partnere kada su finansijski ovisne o njima.

Da li ste se nekada u svom poslu osjećali ‘manje vrijednom’ jer ste žena?

Ne, jer jednostavno nisam sebi nikad dozvolila da se tako osjećam. Svaka žena mora biti svjesna svojih sposobnosti i samo temeljem toga rasuđivati o svojoj vrijednosti. Svaki pokušaj da se žena osjeća manje vrijednom samo zato što je žena, uistinu prezirem, i smatram nasiljem nad ženama.

Koji su načini na koje bismo kao društvo mogli unaprijediti ulogu žena? Koliko je to važno za kompletnu društveno-ekonomsku sliku BiH?

Držim da žene u Bosni i Hercegovini trebaju uzeti aktivnije učešće u ostvarenju svojih prava kako bi se unaprijedila njihova uloga u društvu. Promjene se ne mogu desiti same od sebe, i to se najbolje može vidjeti opet na primjeru Islanda, gdje su žene dugi niz godina vrlo predano posvećene borbi za svoja prava i osnaživanje u društvu, a što je rezultiralo time da ova država danas ima najbolje uređen status žena u svijetu. Unaprijediti ulogu žena u našem društvu, znači unaprijediti i samo društvo, jer onda postoji veći postotak populacije koja može doprinijeti društveno–ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine. Mislim da žene mogu pružiti važan doprinos jačanju ekonomskog prosperiteta i političke stabilnosti naše države.

Kakvo je Vaše mišljenje o kvotama za žene na listama političkih stranaka? Postoje svjetska istraživanja koja govore da je brojka od 30% žena u predstavničkim tijelima tačka, u kojoj dolazi do kvalitativnih promjena unutar politike uopšte?

Mislim da ta kvota u praksi političkih stranaka u Bosni i Hercegovini još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou, iako zakonska norma predviđa poštivanje kvote o učešću 40% žena u vlasti. Smatram da su mišljenja i iskustva žena nužna za pozitivne promjene u politici, i da broj žena na pozicijama donošenja političkih odluka treba da bude veći. Brojni faktori u bosanskohercegovačkom društvu utječu na manju zastupljenost žena u politici, te stoga smatram da se velika pažnja mora posvetiti strategijama inkluzije žena u politički život. Mišljenja sam da žene treba potaknuti i na razmišljanje o formiranju ženskih političkih stranaka, jer mnoge žene, između ostalog, nemaju mogućnost da postanu kandidatkinje na listama postojećih stranaka.

Kad je riječ o percepciji žena na visokim položajima ili žena sa visokim titulama, uvijek je bitna porodična priča, odnosno da li je ta uspješna žena istovremeno dobra majka i supruga?

Lično poznajem veliki broj uspješnih žena koje su na visokim pozicijama ili imaju visoke titule, a koje su itekako dobre majke i supruge. Vjerujem da niti jednoj zaposlenoj ženi nije lako uskladiti profesionalne, majčinske i porodične obaveze, ali mnoge žene to rade jako dobro.

Koji je vaš savjet mlađim ženama koje tek započinju svoje karijere?

Da vjeruju u sebe i u svoje ciljeve.

Koja je po vama definicija ‘Prave Žene’?

Ona žena koja je spremna da pruži ruku pomoći i podrške drugoj ženi.

Izvor: pravazena.com

(Visited 496 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments