Developeri koji su vidjeli svijeta: Kako je Osijek postao IT grad?

29 jan

Jer se još uvijek ne smatraju pokretačkom industrijom ovoga dijela Hrvatske, ne vole kada ih se uspoređuje s američkom Silicijskom dolinom. Takvim se nazivom sami nikada nisu kitili jer kažu kako nisu na tom stupnju razvoja. Ipak, to im je krajnji cilj. Okupili su se prije četiri godine i pred sebe postavili tri cilja – povećanje konkurentnosti, razvoj developerske struke i poticanje poduzetničke inicijative u ICT sektoru. U Osijek Software Cityju trenutačno smatraju kako su na karti Hrvatske Osijek uspjeli brendirati kao IT grad.

‘Imamo još puno kilometara za prijeći’, kaže za tportal glavni tajnik ove Udruge Bela Ikotić.Iako u Hrvatskoj postoje različita strukovna udruženja poput njihova, reći će kako su oni ‘u ovom trenutku najviše iskočili iz mase’. Pripisuju to vlastitom angažmanu, jer dok su bili nešto mlađi, u studentskim klupama, bili su dijelom organizacija gdje su se poticale društvene promjene, pa im je to, reći će u šali, u krvi.

‘Ono što je dobar trenutak jest to da su i tvrtke prepoznale tu društvenu korist, ne u samom poslu, koliko u ljudima, što je i cilj od samoga početka’, objašnjava principe na kojima počiva OSC.

Čitav projekt zakotrljale su četiri vodeće slavonske tehnološke tvrtke – Inchoo, Mono Software, Farmeron i BetaWare, odnosno tadašnja K – Informatika. Njihova inicijativa nije ostala usamljena, a ideju su vrlo brzo prihvatili Adcon, Escape Studio i Gauss Development. Udruga se potom rodila samo godinu dana kasnije i trenutačno broji 29 članica.'Ne bih rekao kako je Osijek uz pomoć projekta Osijek Software City postao svjetski prepoznatljiv. Cilj nam je bila Hrvatska, a posebice Osijek zbog popularizacije same struke. Nije nam bilo bitno da povećavamo promet, posao ili nešto drugo, nego privlačenje novih ljudi u sektor. S obzirom na to da su većina tvrtki izvoznici, imaju svoje tržišne niše u kojima su se pronašli, gdje prodaju svoje usluge i proizvode, bilo nam je važno postati prepoznatljivima upravo zbog povećanja radne snage’, tumači Bela.

A riječ je, nastavlja, o razvojnim stručnjacima (developerima).

‘Prema podacima kojima raspolažemo, na području Osječko-baranjske županije zaposleno je preko 700 ljudi u IT sektoru od čega je oko 500 samo u Osijeku. U tri godine došlo je do 50-postotnog povećanja broja tvrtki koje su se osnovale upravo za računalne djelatnosti. No nedostaju nam podaci za obrte koji su također rasli’, govori on.

Prema službenim podacima Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Osijek 2014. bilo je 96 registriranih trgovačkih društava sa sjedištem u Osječko-baranjskoj županiji čija je osnovna djelatnost računalno programiranje, savjetovanje i povezane djelatnosti, a što je čak 71 posto više u odnosu na pretkriznu 2008. Nagli porast bilježi se upravo posljednjih godina. Samo 2014. te su tvrtke ukupno uprihodile 99 milijuna kuna dok im je dobit iznosila 15,3 milijuna kuna.

‘Različit je spektar usluga koje tvrtke pružaju. Netko ima svoj proizvod, a neki rade prema narudžbama kupaca. Zastupljen je cijeli sektor e-commercea, konzaltinga, proizvodnja aplikacija, programa, softverskih rješenja za naručitelja što znači da netko naručuje nešto specifično, samo za sebe. Usmjeravamo i da svaka tvrtka ima neki svoj proizvod koji može prodavati. Tako je primjerice razlika između Mona i Farmerona, da Farmeron ima svoj proizvod, na nj su fokusirani i on je implementiran u druge sustave, poput velikih farmi u SAD-u. Istovremeno Mono radi specifične stvari za različite kupce. To su dva različita načina poslovanja. Farmeron je orijentiran samo na svoj proizvod, a Mono radi za druge ili ima nešto svoje što prilagođava potrebama kupaca‘, objašnjava Ikotić.

U OSC-u najvećim benefitom drže dijeljenje znanja. Stručnjaci, ali i zaposlenici tvrtki kao i članovi zajednice znanje koje su stekli radeći na različitim projektima i poslovima u Hrvatskoj, ali i inozemstvu, dijele s drugima i tako podižu vrijednost zajednice.'Imamo stručnjake koji besplatnim predavanjima, odnosno svojom društvenom odgovornošću prenose znanje na one kojima je to potrebno. Tu su i članovi koji do uključenja nisu imali nikakve veze s IT sektorom, ali su se sada uključili zbog primjerice stjecanja dodatnih znanja ili alata s kojima radimo, što je super’, kaže.

Stručnjakom u ovom sektoru ne može se postati, kao ni u drugim djelatnostima, napominju, preko noći. Za to, drže u OSC, treba volje i odlučnosti među pojedincima koji žele usvojiti znanja i iskoristiti ih kao odskočnu dasku.

‘Važno nam je da su, primjerice, kroz naše programe proizašli dobri predavači. Ono što nam je, također, jako važno jest da imamo odlične stručnjake u svojim područjima koji su visokotehnološki obrazovani i prate trendove, putuju po svijetu i predaju drugima’, ilustrira način funkcioniranja OSC-a.

Model koji su primijenili Osječani, smatraju, može uspjeti svugdje, ali to najviše ovisi o ljudima. Dok su lutali po svijetu, imali su prilike vidjeti različite modele koji odlično rade poput Bugarske, Rumunjske i cijelog istočnog dijela.

‘Bugarska ima sjajan model tog neformalnog obrazovanja koji nije povezan s akademskom zajednicom. Sve ovisi o ljudima, načinu postavljanja. Nama odgovara što smo u nekoj maloj zajednici jer nam je tako lakše raditi nego, u recimo Zagrebu. Svi se više-manje međusobno poznajemo, a ljudi i tvrtke koje ovdje dolaze lakše se integriraju’, ukazuje na prednosti djelovanja u Osijeku Bela.

Formalno obrazovanje, smatraju ovdje, trebalo bi imati, iako onaj koji je izišao s fakulteta nije gotovi stručnjak. Traže se minimalne osnove, tehnologija i način rada, a sve ostalo se može nadograditi.

‘Usklađujemo se već nekoliko godina s visokoškolskim obrazovanjem, ali ono što smo uočili jest da su studenti zapravo dobar dio toga izgubili u srednjoj školi, a srednjoškolci u osnovnoj. Zbog toga smo se prošle godine spustili i krenuli utjecati na osnovnoškolsko obrazovanje. Sat kodiranja je projekt koji radimo drugu godinu i nacionalni smo pokretači te ideje. U 2014. njime smo obuhvatili 82 škole i oko 1.500 djece, a prošle smo uspjeli na području cijele Hrvatske uključiti 182 škole i preko 7.500 djece. Riječ je o jednokratnom projektu koji se dogodi jednom u godini, ali je vrlo dobar jer može promijeniti stvari. Važno nam je bilo da se o tome počne pričati, a time se onda načinju i sve druge teme osnovnoškolskog obrazovanja’, zaključuje glavni tajnik Udruge OSC Bela Ikotić.

Tportal.hr
(Visited 146 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments

Autor Admin