Dario Jovanović: Žena u politici nema dovoljno, a moglo bi ih biti još manje!

19 apr

Žena u politici nema dovoljno, a ako se usvoje izmjene koje se odnose na ukidanje redoslijeda žena na kandidatskim listama i enormno povećanje unutarstranačkog praga moglo bi ih biti još manje.

U centralno-informativnoj emisiji Odgovorite ljudima emitovanoj 13. aprila na Federalnoj televiziji gostovali su Aleksandra Pandurević, Segmedina Srna-Bajramović, Slavica Josipović, Diana Zelenika i direktor projekta Koalicije ‘Pod lupom’ Dario Jovanović. Tema emisije je bila žene u vlasti. Razgovor koji je vođen između urednice emisije Jasenke Isović i Darija Jovanovića prenosimo u cjelosti.

Da li ima dovoljno žena u politici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti?

Nema ih dovoljno, ali ako se usvoje izmjene koje se odnose na ukidanje redoslijeda žena na kandidatskim listama i enormno povećanje unutarstranačkog praga moglo bi ih biti još manje. Evropski prosjek zastupljenosti žena na nivou parlamenata država članica EU je 27%, dok je kod nas 20% što nas svrstava na 69. mjesto od 189 zemalja. Cilj Evropskog parlamenta je 40% žena u parlamentima. Ipak, trenutno je kada se gledaju državni i entitetski nivoi najveći ikada, čak veći nego kada smo imali kvote i redoslijed na zatvorenim listama. Svakako da tome u prilog idu postojeća rješenja u izborima u BiH kroz zagarantovane kvote žena od 40% i obavezan redoslijed koji nalaže da određeni broj žena mora biti zastupljen u vrhu liste. Dodatno, sadašnja zastupljenost žena svakako ohrabruje jer pokazuje da građanke i građani ne koriste preferencijalno glasanje na štetu žena, već daju podjednaku mogućnost i ženama i muškarcima.

Na novou kantona je 17% zastupnica, na lokalnom nivou 16% vijećnica (500 od 3.100). Ako to poredimo sa zemljama regiona, Hrvatska trenutno ima poluotvorene liste, kvote i 26% zastupnica u Saboru, dok Srbija ima zatvorene liste, kvote i redoslijed, te 33% poslanica u Narodnoj skupštini. U Crnoj Gori je procenat zastupljenosti žena u Skupštini najmanji i iznosi 16%.

Kakav je položaj žene na kandidatskim izbornim listama?

Kada su u pitanju same liste, izdvajaju se dva problema: (1) u odnosu na muškarce, nesrazmjerno je mali broj žena nositeljica stranačkih listi, i (2) muškarci dominiraju na čelu kompenzacijskih listi. Od 17 kandidata/kinja za Predsjedništvo BiH, samo je jedna žena bila kandidatkinja.

Zašto je mali broj nositeljica listi na izborima?

Otprilike, kada se gleda ukupan broj kandidatskih listi (732 na Opštim izborima 2014. godine) na svakoj desetoj kandidatskoj listi nositeljica liste bila je žena (oko 10%). To je pravi dokaz odnosa političkih subjekata spram žena, ali donekle i njihovog licemjerstva.

Muškarci dominiraju i na kompenzacijskim listama?

Da, pogotovo na čelnim pozicijama na kompenzacijskim listama. Iako i za kompenzacijske liste postoje kvote i redoslijed. S druge strane, treba biti iskren i reći da znatan broj žena uđe u parlamente zahvaljujući kompenzacijskim listama (recimo u RS gdje je od 13 žena njih 7 ušlo preko kompenzacijskih lista).

Koliko je stereotipa, koliko ima uticaja patrijarhalne sredine?

Uticaj stereotipa i patrijarhalne sredine je veliki. Mislim da smo toga svi svjesni jer znamo kako reaguju ljudi iz našeg okruženja, naši prijatelji, porodica, pa često i mi sami. Mi smo nova demokratija, funkcionišemo po principima demokratije tek 20 godina (iako je pitanje da li se neke stvari koje mi imamo mogu nazvati demokratskima, prije svega misleći na diskriminaciju određenih kategorija stanovništva i veliki politički uticaj i uticaj pojedinaca na sve društvene tokove). Dakle, pred nama je još uvijek put razvoja demokratije u smislu da primarno njegujemo individualna prava svih građanki i građana, te da ne smije postojati bilo kakav oblik diskriminacije prema bilo kome, uključujući i žene kao najbrojniju populaciju u BiH.

Kakav je odnos prema ženama unutar stranaka?

Dolazimo do ključnog problema. Primarna odgovornost za povećanje političke participacije žena je na političkim strankama. Političke stranke moraju svoje Statute i druge interne akte usaglasiti sa Zakonom o ravnopravnosti polova i preporukama Agencije za ravnopravnost polova. I to ne samo deklarativno, već primjerom pokazati da se zalažu za ravnopravan položaj svih, uključujući i žene. To sada nije tako, te se u statutima stranaka žene pominju samo u kontekstu nediskriminacije. Od 8 vodećih stranaka u BiH, žena nije predsjednica niti jedne stranke.

Koliko je žena u stranačkim organima?

Zastupljenost žena u brojnijim stranačkim tijelima kao što su predsjedništvo i glavni/središnji odbor je otprilike ista kao zastupljenost u parlamentima tj. kreće se od 10 do 30%, dok su u užim rukovodstvima stranaka žene zastupljene u procentu do 15%. Tako recimo od 7 političkih stranaka koje su parlamentarne na većini nivoa vlasti, niti jedna žena nije predsjednica stranke. Dvije stranke nemaju niti potpredsjednicu, dok 5 stranaka ima jednu potpredsjenicu.

Da li ste zadovoljni predloženim izmjenama Izbornog zakona BiH?

Interresorna radna grupa za izmjene izbornog zakonodavstva BiH nije ispunila očekivanja. Pet mjeseci je trebalo da počne sa radom, nakon toga je dinamika rada bila dobra ali je ostalo malo vremena. Većina od 19 pristiglih prijedloga nije ozbiljno razmatrana, a većina od 32 predložena amandmana se odnose na neznatna tehnička unapređenja, dok su izostala suštinska rješenja. Koalicija ‘Pod lupom’ je uputila preporuke za izmjene Izbornog zakonodavstva IRRG-u i 4 preporuke su djelimično prihvaćene a odnose se na bolju obuku članova birački odbora i povećanje sankcija za članove biračkih odbora. Dodatne 4 preporuke su implementirane kroz provedbene akte CIK-a (članovi BO se obavezuju na posmatranje, pooštreni kriteriji za kandidate za članove OIK-a, aktivnosti i zapisnici sa sjednica OIK-a, unificiran trening na prostoru cijele BiH). Nije se radilo skoro ništa po pitanju biračkih odbora oko kojih se svi slažu da su najslabija karika u izbornom procesu. Pitanje je da li ćemo imati izbore u Mostaru. Predložene izmjene moraju ići kroz redovnu parlamentarnu proceduru kako bi se moglo amandmanski djelovati.

Kako komentarišete prijedloge koji se odnose na ukidanje redoslijeda na kandidatskim listama te povećanju praga na unutarstranačkim listama za lokalne i opće izbore?

Predložene izmjene su uvođenje zatvorenih listi na mala vrata. Koalicija se protivi ukidanju redoslijeda žena na kandidatskim listama i povećanju unutarstranačkog praga za 3 puta na lokalnim izborima (sa 5 na 15%) i za čak 6 puta na opštim izborima (sa 5 na 30%). Ovakvo rješenje bi dalo mogućnost političkim strankama da pozicioniraju kandidate na listama kako god žele, najčešće na štetu žena. Kada se to kombinuje sa povećanjem unutarstranačkog praga to praktično znači da će u parlamente biti birane osobe koje stranke a ne birači žele vidjeti u parlamentarnim klupama.

Prema Izvještaju Evropskog parlamenta o rodnim kvotama iz 2013. godine uvođenje gender kvota na izborne liste je neučinkovito ako nije praćeno zakonskim odredbama o redoslijedu kandidata/kinja na listama i kaznama za nepoštivanje kvota. Podsjećam i na Izvještaj Venecijanske komisije o otvorenim listama gdje veliki unutarstranački prag/prag preferencija, koji je rijetkost, može značiti de facto zatvorene liste iako postoji preferencijalno glasanje. Umjereni unutarstranački prag/prag preferencija od 5 – 7% pruža dobre mogućnosti da birači utiču na kandidatske liste.

Ima li diskriminacije prilikom imenovanja na funkcije u izvršnoj vlasti?

Tu je diskriminacija evidentna. Od ukupno 19 pozicija u Vijeću ministara (predsjedavajući, ministri i zamjenici) samo su 2 žene na poziciji ministrica (11%). U FBiH i RS od 17 pozicija u entitetskim vladama imamo po 4 žene (24%), s tim što u RS imamo premijerku. Imamo samo 5 načelnica od ukupno 140 opština i gradova koji direktno biraju načelnike.

Ima li razlike u Federaciji i RS-u?

Neke značajnije razlike zapravo nema. Jedina razlika je što u RS imamo premijerku koja je prva žena na pozicije predsjednice neke vlade u BiH, te što u FBiH ima više zastupnica (22 od 98 ili 22%), a u RS 13 od 83 ili 17%.

Kako obezbijediti jednakopravnije učešće žena u političkom životu BiH, jesu li izmjene Izbornog zakona jedino rješenje?

Ako smo već govorili da je primarna odgovornost za participaciju žena na političkim strankama, onda bi prije svega političke stranke trebale uskladiti svoje interne akte sa Zakonom o ravnopravnosti polova, povećati učešće žena u procesima donošenja odluka unutar stranaka, te kandidovati žene za ministarske pozicije u izvršnoj vlasti (po mogućnosti da za svaku ministarsku poziciju imamo kandidata oba pola ispred stranke). Kroz izmjene Izbornog zakona treba uvesti zip sistem (naizmjenično muškarac-žena na listi), uvesti minimalne kvote žena u sastavu izvršne vlasti – vlada, donijeti jedinstveni zakon o političkim organizacijama, uključiti Agenciju za ravnopravnost polova u kontrolu poštivanja zakona od strane političkih stranaka i institucija i sankcije za nepoštivanje Zaona o ravnopravnosti polova.

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje.

Podlupom.org

(Visited 261 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments