ABCD prava: Sprej za samoodbranu napokon dostupan i muškarcima u Sarajevu

11 maj

Sprej za samoodbranu napokon dostupan i muškarcima u Sarajevu.
Iako se sprej za samoodbranu, poznatiji kao „suzavac“ već skoro 10 godina nalazi u legalnoj prodaji na bh. tržištu, u pogledu upotrebe muškarci su bili diskriminisani, jer je isti bio dozvoljen samo ženskom spolu.

Alarmantni podaci o povećanju broja krivičnih djela, svakodnevni napadi u javnom prevozu i na ulicama koji za cilj imaju pljačkanje i zastrašivanje žrtve, te posljednjih godina povećanje broja pasa lutalica čine da se građani širom BiH osjećaju nesigurno. Iako osmišljeno još davne 1864. godine u Njemačkoj, jedno od rješenja tek od kraja 2007. godine dostupno je u BiH, i to samo na području Kantona Sarajevo, na temelju Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije.

Papar sprej, narodski poznat kao „suzavac“ pokazao se vrlo učinkovitim za odbranu od divljih i domaćih životinja, bez ikakvog uticaja na zdravlje životinje i životne sredine. Kad je u pitanju uticaj na ljude, sprej nije smrtonosan i u stanju je privremeno onesposobiti neprijatelja ili napadača, te ga širom Europe i Sjedinjenih Američkih Država već dugi niz godina upotrebljavaju vojne i policijske snage.

“Sprej za omamljivanje”,  kako glasi njegov zakonski termin je naprava namijenjena civilnom tržištu, koja sadrži i prilikom upotrebe raspršuje nadražujuća hemijska jedinjenja u koncentracijama dozvoljenim po prihvaćenim međunarodnim standardima.

Dostupan samo ženama

Od početka primjene Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije u Kantonu Sarajevo, sprej za omamljivanje bio je dostupan samo za ženski spol. Svaka ženska osoba koja bi kupila sprej za samoodbranu obavezna je u roku od 8 dana prijaviti njegovo posjedovanje Policijskoj upravi svog prebivališta.

Protiv ovakve diskriminacije čvrsto je stao Sarajevski otvoreni centar, u čije ime je u februaru 2016. godine podnesena žalba Instituciji Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Žalbom je istaknuto da je ta odredba ne samo diskriminirajuća za osobe muškog spola, već i uvredljiva za pripadnice ženskog spola koje se time predstavlja kao slabije i nezaštićene, a kao potencijalni napadači unaprijed se određuju pripadnici muškog spola.

Budući da je diskriminacija u BiH izričito zabranjena odredbama Ustava BiH, nizom međunarodnih dokumenata koji čine sastavni dio Aneksa I Ustava i drugim aktima koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, te budući da Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ima nadzakonsku snagu, te obzirom na činjenicu da je BiH usvojila Zakon o zabrani diskriminacije i Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH kojima je izričito zabranila diskriminaciju po tom osnovu, Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH apelovala je na skupštinu Kantona Sarajevo, čime je ova diskriminirajuća odredba izmijenjena u smislu da je u novom Nacrtu Zakona o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije Kantona Sarajevo, navedeno da se sprej za omamljivanje može nabavljati, držati i nositi od strane svih punoljetnih osoba, bez ograničenja u pogledu spola.

Navedeni slučaj samo je jedan primjer diskriminacije, koja je moguća u svim sferama života. Tako, diskriminacija postoji i u slučaju nejednakog tretmana Roma ili osoba sa invaliditetom, zbog ličnih osobina, spolne orijentacije, na poslu, na javnom mjestu itd. Diskriminacija postoji i u slučaju ponižavanja i omalovažavanja na radnom mjestu, koja se popularno zove mobing, zatim u diskriminaciju spadaju i segregacija, uznemiravanje, degradiranje, spolno uznemiravanje i vrijeđanje jedne osobe kojim se povređuje njeno dostojanstvo. Diskriminacija je zabranjena i kažnjiva novčanim kaznama. Diskriminacija je izuzetno opasna društvena pojava protiv koje se svi moramo boriti. To je i jedino što možemo uraditi povodom toga.

Šta uraditi ukoliko ste diskriminisani?
1. Prijavite slučaj Instituciji Ombudsmena za ljudska prava BiH ( lično, putem pošte ili faxa na sljedeće adrese:

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH
– Glavni ured Banja Luka: Ravnogorska 18, tel. 051 303 992
– Područni ured Sarajevo: Grbavička 4, tel. 033 666 006
– Porodični ured Mostar: Kralja Zvonimira 6, tel. 036 334 248
– Porodični ured Brčko distrikt: Trg mladih 8/I, tel. 049 217 347
– Terenski ured Livno: Gabrijela Jurkića bb, tel/fax: +387 34 201 911 i +387 34
203 237 ili putem e-maila [email protected] )

2. Potražite pravnu pomoć / pravni savjet stručnog lica na sljedećim adresama:
– Centar za pružanje besplatne pravne pomoći, Banja Luka, Slavka Rodića 4, tel. 051 233 570
– Centar za pružanje besplatne pravne pomoći, Doboj, Svetog Save 20, tel. 053 216 085
Ured za pravnu pomoć Brčko distrikta BiH, Trg pravde 10, tel. 049 216 085
– Centar za pružanje besplatne pravne pomoći, Istočno Sarajevo, Vuka Karadžića 28, tel. 057 320 110
– Centar za pružanje besplatne pravne pomoći, Trebinje, Obala Luke Vukalevića 45, tel. 059 272 550
– Zavod za pružanje pravne pomoći Tuzlanskog kantona, Đafer Mahala 51, Tuzla, tel. 035 307 866
– Zavod za pravnu pomoć Zeničko-dobojskog kantona, Kočevska čikma 1, Zenica, tel. 032 407 792
– Zavod za pružanje pravne pomoći Zapadnohercegovačke županije, Trg Gojka Šuška 3d, Široki Brijeg, tel. 039 704 804
– Zavod za pružanje besplatne pravne pomoći Kantona Sarajevo, Obala Kulina Bana br. 4.

Korisni linkovi:

Institucija Ombudsmena / Ombudsmana za ljudska prava BiH: http://www.ombudsmen.gov.ba

Portal  www.diskriminacija.ba koji vrši monitoring slučajeva diskriminacije u BiH i javnu kampanju za podizanje svijesti o ovom problemu.

Zakon o zabrani diskriminacije (“Službeni glasnik BiH”, broj 59/09):

Vodič NE/DISKRIMINACIJA – Šta jeste a šta nije diskriminacija? primjeri, uputstva, korisni savjeti.

Priručnik Kako se zaštiti od diskriminacije? Primjena Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini.
http://www.rightsforall.ba/publikacije-bs/docs-bs/Kako_se_zastiti_od_diskriminacije.pdf

Autor teksta: Jasmin Pašić

(Visited 5.392 times, 1 visits today)
Podijelite članak:
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Comments