Želimo li izgraditi društvo koje uvažava individualne, kulturološke i druge razlike? Želimo li biti društvo koje toleriše i poštuje dostojanstvo svakog pojedinca?
Ukoliko su to naši ciljevi, inkluzija je jedan značajan korak u izgradnji boljeg društva. Inkluzija je borba protiv isključivosti, protiv odvajanja i nejednakosti. Ona znači uključenost i prihvaćenost u društvo onoga ko je drugačiji, kako bi doprinijeli njegovom razvoju. Inkluzija predstavlja i korak naprijed u procesu demokratizacije, koja sa sobom nužno nosi poštivanje i izjednačavanje prava osoba sa hendikepom i svih ostalih članova društvene zajednice. Da bi poboljšali kvalitet obrazovanja nužna je sprovedba inkluzije.
Bitno je istaći da inkluzija predstavlja:
• Prihvatanje različitosti
• Promovisanje jednakih prava i tolerancije
• Prihvaćenost djece sa hendikepom
• Pripadnost zajednici
• Proces, u kojem škola ispunjava individualne potrebe svih učenika
Odvajanje od drugih dovodi do osjećaja niže vrijednosti, a to djeca itekako osjete. ”To utječe na njihov emocionalni život, a to se različito manifestuje, kod različite djece. Neka djeca pokazuju ljutnju, neka se povlače u sebe, nekima nije jasno šta se dešava, ali sva ta djeca osjećaju da su odbačena i to utječe na njihovo samopoštovanje i samopouzdanje. Zbog svog nedostatka počinju da se osjećaju marginalizirano i kao da nisu dovoljno dobri u odnosu na druge ljude” – kaže psihoterapeutkinja Vahida Đedović, te dodaje da bi provođenje inkluzije doprinijelo emocionalnom i intelektualnom razvoju djece sa oštećenjima, a da bi druge ljude naučilo empatiji. ”Dakle, uvođenjem inkluzivne nastave imali bismo sretnije društvo” – zaključuje Vahida Đedović.
Da je inkluziju moguće provesti pokazuju pozitivni primjeri. Jedan takav, pozitivan primjer o uspješno provedenoj inkluziji nam dolazi iz Osnovne škole Pasci, kod Tuzle:
Mi polazimo od teze da treba provesti inkluziju i to, očito je, ne može biti sporno. Bitno je istaći da je od samog čina provođenja inkluzije bitniji način i kvalitet provedene inkluzije. Istina je da inkluzija zahtijeva velike količine novca i da je to jedan dugoročan proces. Nastavnici moraju biti stručni, moraju se zaposliti asistenti. To je u bosanskohercegovačkoj realnosti, bar za sada, rijetkost. Moramo stvoriti dobru društvenu klimu, a uz zdravu vlast moći će se, na pravi i kvalitetan način provesti i inkluzija. Sve to će rezultirati praktičnim ispunjenjem 26. člana Konvencije o pravima djeteta: ”Obrazovanje će biti usmjereno na razvoj dječije ličnosti, talenta i mogućnosti, na poštovanje ljudskih prava i osnovnih sloboda, odgovoran život u slobodnom društvu u duhu mira, prijateljstva, razumijevanja, tolerancije i jednakosti, razvoja poštovanja životne sredine ”.
Stvaranjem zdravog i naprednog društva inkluzija će biti ispunjena, a ispunjenje inkluzije je signal o stepenu razvoja neke zajednice. Inkluzija je svakako pravo i obaveza društva; radeći na tome, radimo za dobrobit cijelog društva.
Korisni linkovi:
- Šta znači i šta predstavlja inkluzija, otkrijte klikom na sjajno urađen video;
- Bitno je znati kakvo je stanje u BiH i koji su problemi, kako biste izgradili empatiju prema drugima,zato pročitajte tekst;
- Djeca trebaju posebnu zaštitu. Oni imaju svoja prava, upoznajte se i saznajte koja su to prava: https://www.unicef.org/bih/ba/overview_15931.html
Autor teksta: Azur Delić
